Doznali smo mogu li na pola radnog vremena raditi oni koji primaju najnižu mirovinu, evo što kažu iz HZMO-a
Javio nam se čitatelj koji je umirovljen po Zakonu o Hrvatskim braniteljima, a koji prima najnižu mirovinu. Rekao nam je kako ove osobe ne mogu istovremeno raditi i primati najnižu mirovinu, a mi smo informaciju provjerili kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Otkrili su nam kako se mirovina u ovom slučaju ne obustavlja, a dodali su i kakva je situacija za osobe koje primaju najnižu invalidsku mirovinu i koji imaju potpuni gubitak radne sposobnosti zbog sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske.
Radnik | Ilustracija: Pexels
Javio nam se čitatelj (podaci poznati redakciji) s upitom oko rada na pola radnog vremena i primanja najniže mirovine kod mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u. Doznali smo odgovor od HZMO-a.
Korisnici najniže mirovine imaju pravo na nju i za vrijeme rada
Rad na polovicu radnog vremena je sve popularniji, dok se broj umirovljenika koji su zaposleni povećava. Tako ih je u rujnu bilo 32.708, što je za oko 100 osoba više nego mjesec dana ranije. Jednako tako, neki umirovljenici mogu raditi i na puno radno vrijeme, dok će se to omogućiti svima novim zakonskim izmjenama, o čemu smo pisali i ovdje.
Na pola radnog vremena mogu raditi i branitelji koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Jednako tako, mogu raditi i korisnici najniže starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine ili obiteljske mirovine na temelju ZOHBDR-a ili ZOMO-a. Trenutno svaki četvrti umirovljenik preživljava od najniže mirovine. Ukupno ih je više od 300.000, a iznose svega 358 eura, o čemu smo pisali u ovom tekstu. Ona je usklađivanjem porasla za 27 eura pa je i jasna potreba za dodatnim radom.
Korisnici najniže invalidske mirovine
Svi ovi navedeni korisnici najniže mirovine, u koje ulaze i branitelji, za vrijeme svog rada na pola radnog vremena imaju pravo na najnižu mirovinu, kako su nam objasnili iz HZMO-a. Ipak, korisniku najniže mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u, za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Dodali su i kakva je situacija s onima kod kojih je utvrđen gubitak radne sposobnosti prouzročen kao posljedica sudjelovanja u obrani Hrvatske.
– Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u kojima je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Korisnici najniže invalidske mirovine ostvarene prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na najnižu mirovinu za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno, kažu iz HZMO-a.
