Doznali smo koliki su medijani mirovina: Više od polovice umirovljenika živi u siromaštvu
Čini se kako su podaci o trećini umirovljeničke populacije u riziku od siromaštva optimistični. Naime, podaci o medijalnim iznosima mirovina pokazuju da više od 50 posto umirovljenika živi ispod linije siromaštva koja je 2021. utvrđena na 424,71 eura. Medijani su, naime, vrijednosti, koje dijele populaciju na pola. S obzirom na to da je prosječni medijan mirovina za lipanj 408,76 eura, to znači da će polovica umirovljenika dobiti niže, a druga polovica više mirovine od tog iznosa.
Statistički podaci koje redovito iznosimo analizirajući stanje u domaćem mirovinskom sustavu nisu uvijek najbolji pokazatelj stvarnog stanja. Već znamo da je prosječna mirovina za svibanj iznosila 412,99 eura, najniža 287,12, a najviša 1.189,85 eura. Naravno, riječ je o mirovinama po redovitim propisima koje i prima najveći broj umirovljenika. One po posebnim propisima su u nekim slučajevima čak i veće.
No, to je samo zbroj svih isplaćenih mirovina podijeljen s brojem njihovih primatelja iz kojeg je teško dočarati tko prima mirovinu dovoljnu za normalan život, a tko životari. Ranije procjene kako je u Hrvatskoj čak 32,4 posto starijih osoba u riziku od siromaštva, odnosno živi s prihodima manjima od 424,71 euro, koliko je pretprošle godine procijenjena linija siromaštva. Tek bi u kolovozu trebala biti procijenjena linija siromaštva za 2022. godinu. No, o kojoj god se godini radilo, to znači da s tim iznosom ne mogu pokriti osnovne životne troškove, odnosno platiti hranu, lijekove i režije.
Ono što Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne objavljuje u svojim statistikama su medijani. Riječ je o iznosu koji doslovno raspolavlja umirovljeničku populaciju. Pola umirovljenika prima manje od tog iznosa, a pola više. Sindikat umirovljenika Hrvatske ustupio nam je podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o prosjeku i medijanu mirovina za lipanj, koje će tek ovih dana biti isplaćene. Oni ujedno pokazuju kako su ranije procjene o siromaštvu starijih osoba zapravo optimistične.
Iznosi prosječnih i medijalnih mirovina za lipanj 2023. godine (Izvor: HZMO) | Foto: Mirovina.hr
Malenkost redovitih mirovina
Tako je prosječna mirovina u lipnju s međunarodnim ugovorima, što znači da su uključene i isplate u inozemstvo, iznosi 413,99 eura, odnosno jedan euro više nego u svibnju. Medijalni iznos u ovom slučaju iznosi 388,52 eura. To je 25,47 eura manje od prosjeka, što znači da umirovljenici s prosječnom mirovinom spadaju u “bogatiju skupinu”. Što se tiče mirovina bez međunarodnih ugovora, onima koje se isplaćuju samo u Hrvatskoj, njihov prosjek u lipnju iznosi 467,53 eura, a medijan 429,26 eura. Ovdje je razlika između medijana i prosjeka još veća, 38,27 eura.
Dobili smo i podatke o prosječnim i medijalnim mirovinama u koje nisu uključeni dijelovi obiteljske mirovine, koji se izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju isplaćuje od 1. siječnja, o čemu smo već pisali ovdje. Ako to izuzmemo, podaci su još porazniji. Prosječna mirovina s međunarodnim ugovorima iznosi 407,63 eura, dok je medijan 379,86 eura. Razlika je, dakle, 27,77 eura. Kod mirovina bez međunarodnih ugovora situacija je takva da je prosječni iznos za lipanj 463,42 eura, a medijalni 421,60. Razlika je ovdje 41,82 eura.
Ovo samo potvrđuje kako su mirovine s međunarodnim ugovorima realno niže od onih koje se isplaćuju samo u Hrvatskoj. No, razlika između medijana i prosjeka je manja kod mirovina s međunarodnim ugovorima, što znači da puno više ljudi unutar zemlje živi s mirovinama manjima od prosjeka, ali i u “siromašnijoj” polovici spektra.
Bolja situacija među ‘povlaštenima’
Podaci kojima smo u posjedu pokazuju i podatke o prosječnim i medijalnim mirovinama za tri skupine umirovljenika po posebnim propisima, također s uračunatim dodacima na obiteljsku mirovinu i bez njih. Krenimo redom.
Umirovljenici prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO) u prosjeku će za nekoliko dana dobiti 624,06 eura. Riječ je o mirovinama s međunarodnim ugovorima. Medijan u toj kategoriji iznosi 593,59 eura, što znači da je razlika 30,47 eura. Ako govorimo o mirovinama bez međunarodnih ugovora u ovoj kategoriji umirovljenika, prosječni iznos za lipanj je 625,27 eura, dok je medijan 593,60 eura. Razlika medijana između mirovina sa i bez međunarodnih ugovora je samo jedan cent, dok je razlika između prosjeka 1,21 euro, što znači da je u ovoj kategoriji umirovljenika malo onih koji žive u inozemstvu.
Ako uzmemo umirovljenike u ovoj kategoriji bez dijela obiteljske mirovine, iz podataka HZMO-a je jasno kako su medijani ostali isti. Prosječni se iznosi, pak, blago razlikuju. Kod mirovina s međunarodnim ugovorima prosjek za umirovljenike bez dijela obiteljske mirovine iznosi 623,77 eura, a kod mirovina bez međunarodnih ugovora prosjek je 624,98 eura.
Branitelji iznad prosjeka
Kod onih koji su mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) prosječna mirovina za lipanj s međunarodnim ugovorima iznosi 931,10 eura, a medijan 877,01 euro. Kod mirovina bez međunarodnih ugovora prosjek je 931,55 eura, a medijan 878,18 eura. To nam govori kako su mirovine raspoređene relativno pravilno i dosta visoko s obzirom na hrvatski standard.
Mirovine s međunarodnim ugovorima u prosjeku za umirovljenike prema ZOHBDR-u, ali bez isplaćenog dijela obiteljske mirovine iznose 931,95 eura, a medijan je 880,64 eura. Mirovine bez međunarodnih ugovora, ali i bez dijela obiteljskih mirovina u ovoj kategoriji prosječno iznose 932,39, a medijan je 881,70 eura.
Puno je lakši posao kod umirovljenika prema Ugovoru između RH i BiH o stradalnicima rata koji su bili pripadnici HVO-a ili članovi njihovih obitelji. Naime, kod njih se ne razlikuju mirovine sa i bez međunarodnih ugovora. Prosječni iznos mirovine za ovu kategoriju umirovljenika je 536,17 eura, a medijan je 489,50 eura. Iste vrijednosti su i u statističkim podacima za ovu kategoriju bez uračunatih dijelova obiteljske mirovine, jer oni nemaju pravo na to.
Većina ispod linije siromaštva
Kad bismo gledali zbirno spomenute četiri kategorije umirovljenika; redovite umirovljenike, branitelje, članove HVO-a i djelatne vojne osobe, onda prosječna mirovina s međunarodnim ugovorima iznosi 447,49 eura, a medijan 408,76 eura. Ovdje je razlika između prosjeka i medijana 38,73 eura. Kod mirovina bez međunarodnih ugovora prosjek je 502,15 eura, a medijan 452,55 eura. Razlika je dakle gotovo 50 eura.
Ako iz svih kategorija izuzmemo primatelje dijela obiteljske mirovine, prosječna mirovina s međunarodnim ugovorima 443,38 eura, a medijan 400,80 eura. Razlika je, dakle, 42,58 eura. Kod mirovina bez međunarodnih ugovora i bez dijela obiteljskih mirovina, prosjek raste na 500,51 euro, a medijan na 447,37 eura. Doduše, raste i razlika između ova dva statistička parametra na 53,14 eura.
Gledajući podatke o medijanima u četiri kategorije umirovljenika, može se zaključiti kako su svi medijani ispod prosječnih vrijednosti mirovina. To znači da više od polovice umirovljeničke populacije prima ispodprosječne mirovine, a kako je posljednja linija siromaštva utvrđena na 424,71 euro, medijani nam pokazuju da je jako mala razlika između linije siromaštva i prosječne mirovine. Dakle, više od polovice populacije živi u siromaštvu. To znači da će rijetki moći pokriti sve osnovne životne potrebe. Uostalom, umirovljenici su se u našoj anketi izjasnili koliko bi im novca bilo dovoljno za normalan život. Njihove odgovore možete pročitati ovdje.
