Iako statistika HZMO-a govori o udjelu prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći od 44,24 posto nakon usklađivanja, premijer Andrej Plenković i ministar Marin Piletić uporno ponavljaju kako je taj udio 47 posto. Saborski zastupnik Silvano Hrelja otkrio je kako je to moguće.
Pixabay
Umirovljenici su se proteklih tjedana našli na političkoj vjetrometini. Kao jedna od brojnijih skupina u društvu privukli su pažnju političke pozicije i opozicije. Nakon prvog oporbenog vabljenja obećanjima o povećanju mirovina i nuđenja raznih modela kojima bi se to trebalo učiniti, što je zapravo bio ulazak u predizbornu kampanju za izbore koji će se održati tek sljedeće godine i bitka u kojoj se trebalo vidjeti tko će obećati više, krenulo se u novu bitku brojevima.
Ovog puta na tapeti nisu bile buduće mirovine, već sadašnje. Tako je i na prvom aktualnom prijepodnevu nakon ljetne stanke u Hrvatskom saboru izbio obračun između oporbe predvođene Peđom Grbinom i Željkom Pavićem s jedne strane te premijerom Andrejom Plenkovićem i resornim ministrom Marinom Piletićem s druge.
Bitka brojkama
Pritom su Plenković i Piletić ostali pri stavu da ‘sveukupna prosječna hrvatska mirovina’ ima udjel u prosječnoj plaći od 47,7 posto, što je vrlo blizu njihova predizbornog obećanja dostizanja 50-postotnog udjela mirovina u plaćama do kraja ovog mandata, dok su iz oporbe stizale optužbe kako je udio mirovine u plaći pao na 39,8 posto. O čitavoj raspravi detaljnije možete čitati ovdje.
Čak je i analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper ostao zbunjen brojkama koje su izgovarali Plenković i Piletić. Pokušao je analizirati što su oni sve zbrojili, o čemu možete čitati ovdje. Sama statistika HZMO-a je, pak, otkrila kako je prosječna mirovina na razini od 504,76 eura ili 44,24 posto prosječne plaće za srpanj (1.141 euro). Prosječna mirovina s međunarodnim ugovorima (do tog ćemo također doći) iznosi 446,69 eura ili 39,15 posto prosječne plaće.
Svi u isti koš
No, što je na kraju točno? Iznosi li prosječna mirovina 39, 44 ili 47 posto prosječne plaće? Iz statistike HZMO-a se mogu izvući prve dvije brojke, dok je za treću, koju su Plenković i Piletić uporno ponavljali, objašnjenje nakon saborskog prepucavanja i barem tjedan dana potpune zbunjenosti analitičara i umirovljenika, konačno dao saborski zastupnik Silvano Hrelja.
Udio mirovina u plaći prema tumačenju vladajućih. | Izvor: Silvano Hrelja, HZMO | Foto: Mirovina.hr
– Prosjek svih koji primaju mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju, dakle unutra su i saborski zastupnici, njih čak 500, akademici, njih 50-ak, ali i Domovinska vojska, ali i NOB, ali i pomorci, ali i azbestaši…, jer je baza za njihove mirovine ZOMO, a ne posebni propisi. Dakle, prosječni je udio 44,24 posto u prosječnoj plaći. Dakle, onda je ukupna mirovina svih, i branitelja i svih ostalih, 47,77 posto, rekao je Hrelja u Saboru.
Bez mirovina s međunarodnim ugovorima
Kako nam je poslije objasnio, termin ‘sveukupna prosječna hrvatska mirovina’ uključuje prosječnu mirovinu, koja je, rekli smo, 44,24 posto prosječne plaće, ali i mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima (ZOHBDR), Zakonu o djelatnim vojnim osobama (DVO) i po posebnom ugovoru između Hrvatske i BiH (HVO). No, u tome nema mirovina s međunarodnim ugovorima, koje se često ignoriraju u statistici, ali ne i u oporbi. Hrelja je i to protumačio.
– Zašto sam protiv i zašto unutra ne možemo gurati mirovine po međunarodnim ugovorima, bilo za tridesetak tisuća ljudi koji žive u Hrvatskoj prima našu mirovinu za pet, sedam, deset godina i mirovinu izvana, bilo za onih 150.000 koji imaju staža u Hrvatskoj, a ostvarili su mirovinu u Srbiji, Austriji, Italiji, itd. i tamo žive? Ukupno je 183.000 takvih korisnika. Dakle, ne možemo uzeti prosjeke njihovih mirovina, jer to smanjuje ove prosjeke i nerealni su. Oni osim te mirovine primaju i nešto u zemlji u kojoj žive ili iz druge zemlje. Dakle, to nitko ne radi i zbog toga se ne možemo uspoređivati s drugim zemljama, objasnio je zastupnik Hrelja.
Usporedbe s drugima
Tako se čini da u vodu pada čak i procjena Eurostata, da je u proteklih nekoliko godina udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pao s 40 na 37 posto, o kojoj smo pisali ovdje. Usporedbe s drugim zemljama također nije htio komentirati.
– Kad se već uspoređujemo sa Slovencima, oni su uskladili mirovine 1. siječnja za 5,20 posto i uskladit će za dodatnih 1,8 posto u studenom. To je ukupno sedam posto, a mi smo uskladili za 13,8 posto. U njihovu prosječnu mirovinu ugrađeni su energetski ili covid dodaci koji su im isplaćeni tijekom godine, a kod nas nisu, zaključio je Hrelja u Saboru.
