Domovinska zahvalnost: Usporedili smo braniteljske i opće mirovine, razlika u iznosima i kriterijima je frapantna
Mirovine hrvatskih branitelja kamen su spoticanja u domaćem mirovinskom sustavu. Kritičari tvrde da je riječ o prevelikim privilegijama, dok pobornici smatraju kako su branitelji zaslužili takav tretman te da je država i time pokazala domovinsku zahvalnost. Upravo na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti donosimo vam detaljan pregled kriterija za određivanje i iznose braniteljskih mirovina te njihovu usporedbu s mirovinama opće populacije.
Foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Mirovinski sustav u Hrvatskoj obuhvaća više od 1,2 milijuna osoba. Riječ je uglavnom o umirovljenicima koji su svoju mirovinu stekli radom, odnosno naslijedili dio mirovine svojih pokojnih supružnika i partnera ili su u mirovini zbog invaliditeta. Oko 15 posto od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj spada u ukupno 18 skupina umirovljenih po posebnim propisima, što znači da se za njih mirovine obračunavaju drugačije, po zakonima koji nisu Zakon o mirovinskom osiguranju. Među njima je i, prema podacima iz lipnja, 129.013 hrvatskih branitelja.
S obzirom na to da se na današnji dan slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te obljetnica ulaska Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene akcije Oluja, analizirali smo koja su sve mirovinska prava hrvatskih branitelja te na temelju čega se ona ostvaruju.
Mnogi ljudi, bez obzira bili oni javne ličnosti ili građani kritiziraju sustav dodjele braniteljskih mirovina. Mnogi ga smatraju povlasticom za kupovanje glasova na izborima, dok će protivnici takve teze reći da je upravo to jedan oblik domovinske zahvalnosti ljudima koji su branili Hrvatsku. Korijen ovakvih dijametralno suprotnih stavova seže u vrijeme neposredno nakon Domovinskog rata.
Masovno umirovljenje
Tada je država masovno slala vojnike u mirovinu, bez obzira na njihovu dob i staž ostvaren do stupanja u vojne postrojbe. Dio njih je to odmah prihvatio, jer su tada zajamčeni za ono vrijeme ogromni iznosi mirovina. Drugi su to prihvatili zbog brojnih, što tjelesnih što duševnih problema, zbog kojih nisu više bili sposobni za rad ili im je utvrđen invaliditet. Manji broj branitelja ostao je raditi u vojnom sektoru ili se vratio na svoje prijeratne poslove, dočekujući na njima uvjete za odlazak u mirovinu.
Brojnim promjenama braniteljskih zakona, ove su dvije skupine imale drugačiji tretman. Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, obje imaju pravo na mirovinu, ali po drugačijim uvjetima. Brojnija skupina od trenutno 71.271 osobe ima pravo na mirovinu određenu uvjetima iz ZOHBDR-a koje ćemo kasnije opisati, dok njih 57.742 prima mirovinu priznatu po općim propisima, ali određenu prema ZOHBDR-u (nazvat ćemo to ZOMO+ZOHBDR). Uz njih, ZOHBDR pokriva i 6.729 osoba temeljem Ugovora RH i BiH o suradnji na području prava stradalnika u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji.
Najvažnije su izmjene u mirovinska prava branitelja uvedene 2017. godine. Podsjetimo, to je vrijeme nakon “šatoraša” iz Savske ulice, koji su između ostalih i tražili donošenje ZOHBDR-a, ali i uklanjanja registra branitelja iz javno dostupnih dokumenata resornog ministarstva te povrata oduzetih 10 posto mirovina po izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina po posebnim propisima iz vremena SDP-ove Vlade iz 2014. godine. Kako smo već pisali, ZOHBDR je donio veće mirovine, ranije umirovljenje i još nekolicinu odredbi koje ćemo podrobnije objasniti u nastavku teksta.
Određivanje mirovina
Skupini čije su mirovine određene odredbama oba zakona se na mirovinu priznatu prema ZOMO-u, određuje starosna, invalidska ili obiteljska mirovina s uvećanjem osobnog boda za izračun mirovine, ovisno o broju dana provedenih u borbenom sektoru. Tako primjerice branitelj s 30 ili manje dana provedenih u borbi dobiva uvećani osobni bod za 0,5 posto, dok primjerice njegov suborac s više od 1.441 dana u borbenom sektoru dobiva 30 posto uvećanja osobnog boda. Iznimka su dragovoljci, koji na uvećani osobni bod po broju dana provedenih u borbi, dobivaju dodatno uvećanje boda od 10 posto.
Mirovine po ZOHBDR-u određene prema stažu za lipanj 2023. | Foto: HZMO
Braniteljima, koji su umirovljeni samo prema ZOHBDR-u, uz već spomenuto povećanje osobnog boda, snižena je dobna granica za odlazak u starosnu ili prijevremenu mirovinu za četiri mjeseca, ako su u obrani RH sudjelovali od 100 dana do pet mjeseci ili po mjesec dana za svaki mjesec sudjelovanja u obrani, ako je to dulje od pet mjeseci, što je objašnjenje zbog čega su umirovljeni u mlađoj dobi. Naravno, i u ovom slučaju postoji penalizacija od 0,2 posto po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, ako se osoba na to odluči. Uz to, omogućen im je i rad na pola radnog vremena bez obustave mirovine, uz mirovinski faktor od 1,0 tijekom trajanja rada i mogućnost ponovnog obračuna mirovine.
Invalidske mirovine
Hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) s djelomičnim ili potpunim gubitkom radne sposobnosti zbog tjelesnih i psihičkih poteškoća povezanih s njihovim boravkom u ratu, imaju pravo na invalidsku mirovinu koja im se određuje prema polaznom faktoru 1,50, odnosno 1,85 ako je riječ o pripadnicima gardijskih postrojbi, specijalne policije ili dragovoljcima.
Mirovine određene ZOHBDR-om po vrstama i spolu | Foto: HZMO
Uz to, vrijednosni bodovi za određivanje mirovine HRVI-ima računaju se prema osnovici koja se određuje jednom godišnje za svaki pojedini čin. Odluku o određivanju osnovice možete pročitati ovdje. Potom se vrijednosni bodovi množe s polaznim faktorom i mirovinskog staža u trajanju od 40 godina. Tako se dobivaju osobni bodovi koji se potom uvećavaju za 45 posto osnovice prosječne bruto plaće i tako tvore izračun mirovine. To je ujedno odgovor na pitanje zbog čega neki branitelji imaju visoke mirovine.
HRVI također imaju pravo na rad, ali uz nekoliko iznimki. Naime, ako rade manje od 3,5 sata dnevno, mirovina će im se obračunavati prema faktoru 0,6667, a pritom im stečeni staž neće ulaziti u ponovni obračun. Uz to, oni kojima je invalidska mirovina prevedena u starosnu, ponovno će dobivati invalidsku mirovinu određenu faktorom 0,6667 za vrijeme trajanja njihova rada.
Obiteljske mirovine
Što se tiče obiteljskih braniteljskih mirovina, na nju imaju pravo članovi uže obitelji branitelja i HRVI-ja te članovi uže i šire obitelji poginulih branitelja za vrijeme Domovinskog rata. I kod obiteljskih se mirovina iznosi osobnih i vrijednosnih bodova određuju na isti način kao i kod starosnih i braniteljskih. U odnosu na ZOMO, mirovinski faktori za određivanje obiteljske mirovine su nešto niži, što će biti ispravljeno izmjenama i dopunama koje bi uskoro trebale biti donesene, no povećani su ako je riječ o poginulom branitelju. U tom se slučaju mirovinski faktor od 1,0 obračunava za sve članove obitelji, pa i roditelje poginulog branitelja, dok je mirovinski faktor 0,8 određen za bračnog ili izvanbračnog partnera te jednog roditelja, uz mogućnost dodatnog pribrajanja faktora od 0,1 po svakom djetetu. Dob za stjecanje prava na mirovinu snižena je u odnosu na ZOMO.
Mirovine priznate po ZOMO-u, a određene po ZOHBDR-u po spolu i vrstama | Foto: HZMO
Vidljivo je, dakle, da su ove odredbe u većoj mjeri daleko povoljnije od odredbi po redovitom propisu. Osim uvećavanja osobnih bodova, povećanih faktora i ostalih pogodnosti pri izračunu, najviše zamjerki kritičara izaziva određivanje staža u dvostrukom trajanju. Onima koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani bili zaposleni ili im je staž tekao po drugoj osnovi to se obračunava kao dvostruki mirovinski staž, dok je nezaposlenima za vrijeme obrane to obračunato kao poseban dvostruki staž. Onima s privremenom nesposobnošću za rad i onima koji nisu uspjeli pronaći posao nakon 30. lipnja 1996., mirovinski i posebni staž se obračunavaju jednostruko.
Najniže i mirovine HVO-a
Uz to, branitelji i članovi njihovih obitelji imaju pravo na najnižu mirovinu određenu ZOMO-om, u slučaju da im je određena mirovina niža od tog iznosa. To je zaštitna klauzula preuzeta direktno iz ZOMO-a, o kojoj, doduše za regularne umirovljenike više možete čitati ovdje.
Mirovine pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji po vrstama i spolu za lipanj 2023. | Foto: HZMO
Pripadnicima HVO-a i članovima njihovih obitelji regulirano je primanje invalidnina ili invalidskih mirovina, uzimajući u obzir rješenja nadležnih tijela u Hrvatskoj i BiH. Tako i jedno i drugo primanje, o kojima smo više pisali ovdje, mogu primati bez obzira na braniteljski status u Hrvatskoj. No, država će im isplaćivati samo razliku između svote utvrđene postupkom u Hrvatskoj i svote utvrđene u BiH.
Pregled mirovina
Ovakve su zakonske odredbe do brojnih razlika između mirovina po općem propisu i mirovina određenih ZOHBDR-om. Tako je, primjerice, prosječna mirovina po ZOHBDR-u za lipanj iznosila 931,10 eura, dok je prosječna mirovina prema ZOMO-u bila 413,99 eura. Razlika je to od 517,11 eura, odnosno prosjek braniteljskih mirovina je za 124,9 posto veći od prosjeka redovitih mirovina koje prima najveći broj naših umirovljenika. Treba uzeti u obzir da su umirovljeni branitelji u prosjeku odradili 18 godina, osam mjeseci i 11 dana staža, dok je prosječni staž redovitih umirovljenika 31 godinu, mjesec i šest dana.
Mirovine po redovitim propisima u lipnju 2023. | Foto: HZMO
Gledajući kategoriju umirovljenika kojima je mirovina priznata prema ZOMO-u, a određena prema ZOHBDR-u, moglo bi se reći da su lošije prošli. Njihova je prosječna mirovina za lipanj iznosila 464,16 eura, odnosno 10,8 posto više od redovitih mirovina. Što se tiče ostvarenog staža u ovoj skupini, on je sličan onome redovitih umirovljenika, a u prosjeku iznosi 30 godina, mjesec i 16 dana.
Prosječne mirovine pripadnika HVO-a iznosile su u lipnju 536,17 eura, što je razlika od 122,18 eura, odnosno 22,79 posto više u odnosu na mirovine po redovitim propisima. Prosječni ostvareni staž im je samo šest godina, šest mjeseci i 14 dana. No, treba uzeti u obzir da se u ovoj kategoriji radi isključivo o invalidskim i obiteljskim umirovljenicima.
Starosne mirovine
Velika je razlika primjetna i kod starosnih mirovina. Podsjetit ćemo kako je ona za umirovljenike prema općim propisima u lipnju iznosila prosječnih 439,07 eura. Kod umirovljenih po ZOHBDR-u riječ je o starosnoj mirovini prevedenoj iz invalidske, a ona je u istom mjesecu iznosila prosječnih 607,33 eura, što je u razlika od 168,26 eura ili 27,70 posto. Razlika u stažu između starosnih umirovljenika i onih po ZOHBDR-u je tri godine, sedam mjeseci i 26 dana.
Mirovine određene po ZOHBDR-u za lipanj 2023. | Foto: HZMO
Kod umirovljenih u kombinaciji ZOMO+ZOHBDR prosječna je starosna mirovina za lipanj iznosila 493,57 eura, što je manje od prevedenih mirovina samo po ZOHBDR-u, ali je svejedno više od redovitih mirovina za 54,50 eura, odnosno 11,04 posto. Prosječni staž u ovoj kategoriji iznosio je 33 godine, devet mjeseci i 12 dana te je od staža opće populacije starosnih umirovljenika veći za dvije godine, osam mjeseci i šest dana.
Invalidske mirovine
Invalidske su mirovine u prosjeku za redovno umirovljene građane u lipnju iznosile 329,88 eura. Kod umirovljenih po ZOHBDR-u one su u prosjeku na 925,02 eura, što je za 595,14 eura ili 64,34 eura više od redovitih. Pritom je staž osoba s invaliditetom umirovljenih po redovitim propisima 21 godinu, 10 mjeseci i 14 dana, a kod umirovljenih po ZOHBDR-u 20 godina, dva mjeseca i šest dana, što nije velika razlika, no dovoljno pokazuje koliko su propisi kojima se određuju mirovine hrvatskih branitelja povoljniji u odnosu na ostale. To pokazuje i tablica HZMO-a s brojem primatelja braniteljskih invalidskih mirovina po svotama.
Mirovine priznate po ZOMO-u, a određene po ZOHBDR-u za lipanj 2023. | Foto: HZMO
Što se tiče umirovljenih po kombinaciji ZOMO+ZOHBDR njihove su invalidske mirovine u lipnju prosječno iznosile 441,08 eura, što je i dalje manje od 50 posto invalidskih mirovina umirovljenih samo po ZOHBDR-u, ali i 111,20 eura ili 25,21 posto više od umirovljenih samo po ZOMO-u. Pritom je staž umirovljenih po kombinaciji dvaju zakona 22 godine, devet mjeseci i jedan dan, odnosno gotovo godinu dana veći nego kod invalidskih umirovljenika po redovitom propisu, što je zapravo kuriozitet.
Invalidska mirovina pripadnika HVO-a u lipnju je iznosila 538,59 eura, što je 208,71 eura ili 38,75 posto više od invalidskih mirovina po redovitim propisima. Takva je mirovina ostvarena za svega sedam godina, 11 mjeseci i sedam dana staža, no s obzirom na to da je riječ o invalidskim mirovinama argumentirano propitivati nečiji staž je teško.
Obiteljske mirovine
Obiteljske mirovine po redovitim propisima u lipnju iznosile prosječnih 348,53 eura i ostvarene su za 28 godina, tri mjeseca i 24 dana staža. Kod umirovljenih po ZOHBDR-u obiteljska mirovina iznosi čak 1.065,07 eura, što je za 716,54 eura ili 67,28 posto više nego kod redovitih umirovljenika. Pritom je odrađeni staž članova obitelji poginulih i preminulih hrvatskih branitelja gotovo dvostruko manji od članova obitelji preminulih umirovljenika po redovitim propisima i iznosi 14 godina, četiri mjeseca i 27 dana. No, u obzir treba uzeti da obiteljske mirovine određene ZOHBDR-om prima puno djece, ali i roditelja poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji nisu mogli ostvariti značajno veliki staž.
Mirovine pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji za lipanj 2023. | Foto: HZMO
Kod umirovljenih u kombinaciji ZOMO+ZOHBDR, obiteljska mirovina za lipanj u prosjeku iznosi 383,04 eura te je za 34,51 euro ili 9,01 posto veća od obiteljskih mirovina redovitih umirovljenika. No, prosječan ostvareni staž je nešto manji, 25 godina, devet mjeseci i osam dana.
Kod članova obitelji poginulih i preminulih pripadnika HVO-a, obiteljska mirovina iznosi u prosjeku 523,58 eura, što je za 175,05 eura ili 33,43 posto više nego kod obiteljskih mirovina prema ZOMO-u. No, ovdje je ostvareni staž u prosjeku najniži od svih umirovljeničkih skupina, bilo da se radi o “povlaštenima” ili “nepovlaštenima”; svega pet godina, dva mjeseca i 11 dana.
Najniže mirovine
Ranije smo već spomenuli kako branitelji imaju pravo na određivanje svote najniže mirovine, ako im je ranije zaračunat niži iznos. Dio je to izmjena ZOHBDR-a iz 2021. godine, o kojima možete više čitati ovdje. Ova odredba vrijedi samo za umirovljene prema ZOHBDR-u, pa nam je posao s usporedbom nešto lakši.
Dovoljno je reći kako je najnižu mirovinu po općim propisima u lipnju primilo 305.045 osoba te im je ona iznosila 290,94 eura. Ostvarena je na temelju prosječnog staža od 28 godina i četiri dana. Najnižu mirovinu prema ZOHBDR-u primilo je 2.509 osoba. U prosjeku ona iznosi 477,59 eura, odnosno veća je za 186,65 eura ili 39,08 posto. Ovdje odredba o najmanje 15 godina staža za ostvarivanje mirovinskih prava ne vrijedi, pa prosječan branitelj koji prima najnižu mirovinu ima sedam godina, pet mjeseci i dva dana staža.
Očekuje se dodatno povećanje
Osim mirovina ZOHBDR regulira način prijave braniteljskog statusa i druga socijalna pitanja, poput stambenog zbrinjavanja, zdravstvene i psihološke skrbi, društvene integracije… No, zadržat ćemo se na mirovinama. Izmjene tog zakona koje bi na snagu trebale stupiti s početkom sljedeće godine, trebale bi donijeti veće obiteljske mirovine, proširiti krug osoba koje mogu raditi uz mirovinu, ali i dodatno regulirati izračun najnižih mirovina te osnovice za utvrđivanje svih mirovinskih prava. Više o tome možete čitati ovdje.
Uz to, započeo je proces povrata dijela od pet posto oduzetih mirovina posebnim zakonom iz ere Jadranke Kosor. Već sljedećega tjedna veći broj branitelja čije su mirovine bile više od 464,53 eura vidjet će povećanje na svojim računima. Ostatak bi trebao biti vraćen početkom sljedeće godine. Da ne govorimo o tome kako se i usklađivanje mirovina, koje bi prema prvim prognozama trebalo biti rekordno, odnosi i na braniteljske mirovine. S obzirom na prosječne iznose mirovina, koji su, kao što smo vidjeli, veći od prosjeka za “obične” umirovljenike, braniteljska populacija dodatno će profitirati.
