Devet posto veća mirovina ženama koje rade do 65. godine, ali postoji jedna caka
Rad nakon stečene dobi za starosnu mirovinu država nagrađuje za svaki mjesec s 0,45 posto većom mirovinom, odnosno s 27 posto za maksimalnih pet godina duljeg rada. Žene mogu dobiti bonifikaciju već i za rad do 65. godine. Radnice koja u mirovinu ide ove godine to donosi 9,45 posto veću mirovinu. Taj će se iznos svake naredne godine smanjivati, jer se za po tri mjeseca povećava uvjet životne dobi za mirovinu.
Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi puta stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža, za 0,45 posto po mjesecu nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.
Ovu definiciju bonifikacije pojasnit ćemo kroz primjer radnica koje rade do 65. godine. Naime, u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi.
Najveća bonifikacija donosi 27 posto veću mirovinu
Ove godine uvjet za odlazak u mirovinu za žene je 63 godine i tri mjeseca starosti, a svake iduće godine uvjet dobi se podiže za tri mjeseca pa će tako u 2024. žene moći u starosnu mirovinu (bez penalizacije) sa 63 i pol godine. Ipak, mnoge se radnice odlučuju raditi i nakon 65. godine. Obje varijante će im, prije svega, donijeti veća primanja u starosti. Naime, aktualna vrijednost mirovine po godini staža iznosi trenutno 11,77 euro. Također, žene mogu jednako kao i muškarci nastaviti raditi i nakon 65. godine ako se tako dogovore s poslodavcem.
Osim veće mirovine stečene radom, dulji ostanak u svijetu rada donosi i nagradu. Maksimalan iznos bonifikacije je 27 posto, dakle mirovina je u slučaju pet godina duljeg rada čak 27 posto veća.
U slučaju radnice koja ove godine ide u starosnu mirovinu sa 65, što je 21 mjesec kasnije od trenutno važećih uvjeta za žene, mirovina se bonifikacijom uvećava za 9,45 posto. Svake iduće godine ta će bonifikacija za žene koje će raditi do 65. biti manja, jer se podiže uvjet životne dobi pa za umirovljenje u 2024. ona iznosi 8,1 posto i tako dalje za po tri mjeseca (1,35 posto) manje svake naredne godine. Pritom je uvjet već spomenutih najmanje 35 godina radnog staža.
Gleda se uvjet dobi za godinu u kojoj idu u mirovinu
Osim što se rad nakon stečenih uvjeta nagrađuje većom mirovinom samo ako radnik ima 35 godina staža, postoji još jedan problem koji zakida upravo žene. Naime, pomicanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu negativno se odražava na iznos bonifikacije. Razlog tomu je što država ne gleda uvjet dobi za mirovinu u godini u kojoj su žene nakon njega nastavile raditi, nego gledaju koji su uvjeti u godini u kojoj idu u mirovinu sa 65 godina, o čemu smo detaljnije pisali ovdje.
Podsjetimo, Vlada je iznos bonifikacije povećala od siječnja ove godine s ranijih 0,34 posto na sadašnjih 0,45 posto.