Čep u sustavu: Ljudi od siječnja čekaju rješenja o dijelu obiteljske mirovine, a šef HZMO-a zadovoljan
Pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine uz vlastitu moguće je ostvariti od 1. siječnja podnošenjem zahtjeva HZMO-u. Iako su neki umirovljenici to tada i učinili, još uvijek nisu dobili rješenja na svoju kućnu adresu. S druge strane, ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar zadovoljan je efikasnošću svojih djelatnika. No, po podacima, riješeno je tek oko 46 posto zahtjeva, čime Serdarova želja da svi zahtjevi budu riješeni do lipnja teško može biti ostvarena.
Foto: Ivo Bulaja, Marin Piletić, Ivan Sedar | mirovinsko.hr
Od 1. siječnja u Hrvatskoj je moguće zatražiti isplatu dijela obiteljske mirovine uz vlastitu. Ova odredba dosad nije bila moguća, stoga ne čudi što su brojni umirovljenici, udovice i udovci pohrlili na šaltere Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i podnijeli zahtjeve. Da ne govorimo kako je obiteljskim umirovljenicima mirovina po zakonu porasla za 10 posto što je pobudilo dodatan interes.
No, dok je u početku problem stvarala papirologija, o čemu smo pisali ovdje, sad je problem očito nešto drugačiji. Naime, čini se kako su gužve na šalterima ostavile traga na funkcioniranju sustava pa neki umirovljenici, koji su predali zahtjev za isplatom dijela obiteljske mirovine još početkom siječnja, rješenje još nisu dobili.
– Dobivaju li penzići na kućne adrese ta nova “obiteljska rješenja”, a onda shodno tome i rješenja za isplatu onih 27 posto od obiteljske mirovine? Meni se čini da to ide jako presporo, kao da se to uopće ne miče s mjesta, a ipak je već prošlo punih pet mjeseci od kad je dopunjeni mirovinski zakon stupio na snagu. Ja sam predao zahtjeve online odmah, prvi mogući radni dan iza Nove godine, 2. siječnja, a od moga rješenja za obiteljsku mirovinu ni “R” na vidiku, a kamoli od rješenja za “isplatu dijela obiteljske mirovine”, poručio je jedan umirovljenik iz Zagreba koji nam se javio u nadi da ćemo moći riješiti njegov problem.
Poslao je upit Mirovinskom u kojem je htio doznati gdje je zapelo i može li uopće računati na dio obiteljske mirovine. Generički odgovor kojeg je dobio, da je njegov zahtjev evidentiran u Područnoj službi Zagreb te je “u postupku rješavanja”, nije ga usrećio.
Isto se može reći i za čitateljicu koja nam se javila požalivši se da je njena 81-godišnja majka predala zahtjev za isplatu obiteljske mirovine još u siječnju, ali da obiteljska mirovina još nije došla. Javila nam se još jedna umirovljenica, koja nije dobila nikakav odgovor iz Područnog ureda u Sisku kad ih je upitala što je s njenim zahtjevom.
Zadovoljni efikasnošću
Stoga smo odlučili upitati HZMO što se događa i gdje je zapelo. Naime, u intervjuu u Glasu umirovljenika, ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar poručio je da je cilj Mirovinskog “da se većina zahtjeva riješi do kraja lipnja.” Dodao je kako se svakog dana donese čak 800 novih rješenja te da su u Zavodu “zadovoljni efikasnošću u postupanju”.
Ako ćemo konkretno o efikasnosti, ovako stoje stvari. Iz HZMO-a su nam otkrili kako je do 31. svibnja zaprimljeno 125.452 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine. Trenutno je u postupku rješavanja još 57.851 zahtjev, što znači da je dosad riješeno svega 46,1 posto zahtjeva.
– Zahtjevi se kontinuirano obrađuju te će svi umirovljenici na svoje kućne adrese dobiti rješenja. Duljina trajanja postupka, od predaje zahtjeva do donošenja rješenja, ovisi o tome jesu li svi podatci u predmetu kompletirani te o složenosti samog predmeta. Da bi korisnik mogao ostvariti pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine potrebno je da su mu priznata oba prava (pravo na osobnu mirovinu – starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i pravo na obiteljsku mirovinu), poručili su iz HZMO-a.
Svi će dobiti svoj dio obiteljske mirovine
Tako je od 67.601 riješenog zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, odbijeno njih 8.879. Zahtjevi su najčešće odbijeni zbog toga što je umirovljenicima obiteljska mirovina povoljnija od zbroja vlastite mirovine i dijela obiteljske. To se dogodilo u čak 6.498 slučajeva. Još 1.366 umirovljenika nije navršilo 65 godina, što je također jedan od preduvjeta za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine. Njih 412 nema pravo na obiteljsku mirovinu, a u 315 slučajeva je zbroj vlastite i dijela obiteljske mirovine veći od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM), odnosno 868,80 eura.
Umirovljenik s početka naše priče zabrinut je da će ostati bez prava na dio obiteljske mirovine, jer je ZOMO-om propisano da umirovljenici, koji dosad nisu imali pravo na obiteljsku ili starosnu mirovinu, imaju pravo na isplatu od dana podnošenja zahtjeva te šest mjeseci unatrag. No, iz HZMO-a su podsjetili da je u Zakon ugrađena i iznimka, koja kazuje da će svi oni koji imaju pravo i koji su podnijeli zahtjev do 31. prosinca ove godine, a najranije od 1. siječnja, imaju pravo na isplatu i za 12 mjeseci unatrag.
– Ne postoji mogućnost da dio umirovljenika ostane bez obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine jer datum od kojeg pripada pravo ovisi o datumu podnošenja zahtjeva. Podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije vremenski ograničeno, već su ZOMO-om propisani uvjeti za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum od kada pripada isplata istog. Datum od kojeg pripada isplata dijela obiteljske mirovine ovisi i o tome je li podnositelju već priznato pravo i na osobnu i na obiteljsku mirovinu ili treba prethodno odlučiti o jednom od tih prava, pojasnili su iz HZMO-a.
Rješavanje zahtjeva puževim korakom
Iako rješavanje svih zahtjeva napreduje “puževim korakom” vrijedi postaviti pitanje je li do toga trebalo doći? Naime, spomenute izmjene Zakona kojima je omogućeno pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine bile su na javnom savjetovanju tijekom prošloga ljeta. Sam Zakon je izglasan u Saboru u studenome prošle godine, bez ikakvih dodatnih izmjena u tom dijelu. Dakle, ako je bilo jasno da će država definitivno omogućiti ovakvu mogućnost, onda je trebalo pripremiti i djelatnike HZMO-a te ih ekipirati i olakšati im nošenje s velikim brojem zahtjeva.
Moguće je da u resornom ministarstvu i HZMO-u nisu očekivali toliku navalu. Znamo da su početkom ove godine čak tražili i nove zaposlenike. No, problem može biti i u nesređenim podacima iz nekih prošlih vremena. Nije isto tražiti podatke o mirovini osobe koja je preminula prije nekoliko mjeseci ili prije desetak godina, kao što nije isto tražiti podatke o radnom stažu pri određivanju starosne mirovine ako je osoba nedugo umirovljena ili ako je većinu svog staža ostvarila u bivšoj Jugoslaviji u kojoj su sve potvrde i zahtjevi bili na papiru, a ne u digitalnom obliku.
– Da bi postupak tekao što brže i jednostavnije, razvili smo aplikaciju koja omogućuje donošenje rješenja za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine u kratkom roku, naravno, uz pretpostavku da je ranije priznato pravo na obje mirovine, kao i da su u bazi podataka HZMO-a ažurirani svi potrebni podatci koje koristi aplikacija. Aplikacija je velikim dijelom automatizirala poslovni proces, što postupak donošenja rješenja ubrzava i smanjuje mogućnost pogreške. Uz to, kontinuirano poduzimamo razne mjere s ciljem racionalizacije poslovanja, kako bi se o pravima osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja donijela rješenja u propisanim rokovima, poručio je ravnatelj Serdar za Glas umirovljenika.
No, kako je to upravni postupak, umirovljenici će na rješenja trebati malo pričekati. Naime, Zakonom o općem upravnom postupku propisana je dostava rješenja poštom, na kućnu adresu, uz obvezno uručenje podnositelju zahtjeva, koji potom treba potpisati dostavnicu. Naravno, na rješenje je moguće uložiti i žalbu, što dodatno produljuje proces, no bitno je naglasiti kako će umirovljenici koji dulje čekaju na rješenja o isplati dijela obiteljske mirovine dobiti zaostatke.
Nadopuna teksta 16.6. u 12:30h
U prvoj verziji teksta pisalo je kako obrađeno 54 posto zahtjeva, dok je točno kako je obrađeno tek 46,1% zahtjeva na datum 31.5.2023.
