Čekaju mirovinu i po šest mjeseci: ‘Za to vrijeme nemaju za režije, lijekove i hranu’
Da umirovljenici dok čekaju isplatu prve mirovine i po šest mjeseci nemaju za hranu, režije i lijekove, upozoravaju iz Sindikata umirovljenika, kao i iz HSU-a. Jasna A. Petrović ističe da se rok od 30 dana mora poštivati i da su umirovljenici ove godine bez razloga stavljeni na čekanje, i to ne samo kada je riječ o mirovini. Veselko Gabričević upozorava da im se u stranku javlja puno takvih koji nemaju od čega živjeti dok čekaju. Iz Zavoda za mirovinsko predlažu neka rješenja, poput pretkompletiranja podataka i godinu dana prije odlaska u mirovinu. Apeliraju i da se osobe koje ne dobivaju predujam jave u HZMO.
Foto: Pexels
Novi umirovljenici žale se da im rješenja o mirovini kasne i do šest mjeseci, o čemu smo jučer pisali ovdje. Bila je to tema i emisije Dnevni ritam prvog programa Hrvatskog radija, u koju smo se kao nišni portal uključili s komentarom o umirovljenicima koji nam se žale da predugo čekaju rješenja. S obzirom na probijanje zakonskih rokova od 30 do 60 dana, o svemu su progovorili i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović i predsjednik HSU-a, Veselko Gabričević, a HRT-ovu emisiju možete poslušati na ovoj poveznici.
SUH: ‘Ove godine nema razloga za tolika čekanja’
– S obzirom na to da smo kao predstavnici umirovljenika i u Upravnom vijeću HZMO-a, često na sjednicama postavljamo pitanje rokova i pravodobnog izračuna prve mirovine. Ljudi ostaju bez primanja pa onda imaju problema s isplatama kredita, plaćanjem režija i općenito preživljavanjem. Prošla godina bila je specifična, bilo je jako puno kašnjenja i 2.800 zaposlenih u HZMO-u nisu mogli uhvatiti ritam s rješavanjem novih prava, poput zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine. Tu je logično onda da je bilo i kašnjenja. Međutim, ove godine nema razloga za takva kašnjenja. Smatramo da bi trebalo uvesti više kontrole od strane središnjice Zavoda za mirovinsko osiguranje na njihove područne službe, rekla je Petrović.
Da im se u stranku javlja puno građana koji mjesecima čekaju rješenje o mirovini, tvrdi i HSU-ov Veselko Gabričević. Tako jedan njihov član nije mogao dobiti mirovinu šest mjeseci. Oni koji dobiju otpremninu, ističe, mogu preživjeti nekoliko mjeseci dok čekaju rješenje, ali nakon toga nastaju problemi.
– Nemaju za režije, lijekove i hranu. Nekima pomažu djeca, ali drugi se nemaju na koga osloniti. Upravo takvi nas najčešće i zovu. Provjeravamo kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava o čemu se radi, pomažemo ljudima s informacijom, ali ne možemo im pomoći ako nisu dobili svoju mirovinu. Zadovoljni bi bili kada bi se rješenja izdavala u roku od 60 dana. Mislim da se taj postotak bez problema može i mora ubrzati u vrijeme današnje digitalizacije, kaže Gabričević za radio.hrt.hr.
‘Ne čekaju umirovljenici samo mirovine…’
Petrović kaže da sa 60 dana ne bi bili zadovoljni u Sindikatu umirovljenika, jer je rok od 30 dana onaj kojeg treba poštovati. Smatra da se HZMO treba bolje pripremiti za provođenje novih zakonskih izmjena, jer su na kraju umirovljenici ti koji su stavljeni na čekanje.
– Ne čekaju umirovljenici samo mirovine, nego i ostale stvari koje smo izdogovarali još lani kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. To su mrvice, ali i te mrvice kasne. Naprosto, ova 2024. godina je posvećena samo politici i uopće nema, osim nekih obećanja, nikakvih rokova. Novi model usklađivanja mirovina je trebao biti sada od 1. srpnja, a bit će tek nagodinu, a nema ni trinaeste mirovine, kao ni većeg staža za majke i ukidanja alimentacije djedovima i bakama za unuke, dodala je SUH-ova predsjednica.
Preporuka je javiti se HZMO-u godinu dana ranije
Ministar Marin Piletić rekao je da se zahtjevi za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu uglavnom rješavaju u roku. Dodao je da nitko neće ostati zakinut i da se novim umirovljenicima isplaćuje predujam mirovine, a bit će im isplaćeni i svi zaostaci. Također, rekao je da će nastojati ubrzati postupak, podsjetivši da pretkompletiranje podataka građani mogu zatražiti i godinu dana ranije. Srećko Vuković, zamjenik ravnatelja HZMO-a, objasnio je zašto dolazi do kašnjenja.
– Da bi netko ostvario pravo na mirovinu i da bi se ona izračunala, moramo prikupiti podatke iz njegovog cijelog radnog vijeka o stažu i plaćama koje se onda uspoređuju s prosječnom plaćom, izračunava se prosječni vrijednosni bod i dalje stavlja u mirovinsku formulu. To je jedna procedura u kojoj se često zna dogoditi da neki podatak nedostaje, na primjer iz ratnih godina kada nema više tvrtke kod koje je netko radio pa je dokumentacija u arhivi ili podatak o uplaćenim doprinosima. Može se raditi i o inozemnom stažu, dakle niz je faktora koji utječu na trajanje postupka. Ono što bih preporučio svima je da se obavezno jave godinu dana ranije s obavijesti o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu. Onda se u postupku pretkompletiranja ažuriraju unaprijed uglavnom svi nedostajući podaci pa je i postupak donošenja konačnog rješenja relativno brz i puno kraći, kaže Vuković.
Petrović: ‘Čovjek je 14 godina čekao mirovinu’
Jasna A. Petrović Vukoviću je replicirala da ih demantiraju primjeri iz života, poput čovjeka koji je 14 godina čekao mirovinu, a o čemu smo pisali ovdje. Stvar je, kaže SUH-ova čelnica, u efikasnosti i kvalitetnijem radu, digitalizaciji cijelog postupka i odgovornijem pristupu. Slučaj je riješen kada ga je prema HZMO-u pokrenuo Sindikat umirovljenika, ali svih tih 14 godina gospodina je uzdržavao sin.
Vuković dodaje da ako postoji slučaj da nije donijeto rješenje o predujmu u roku od 30 do 60 dana, osiguranik se obavezno treba javiti u HZMO na info telefon ili mailom. Kod poziva, dodaje, treba biti uporan jer su linije i službenici često zauzeti sa strankama pa preporučuje da se jave mailom na koji će im se žurno odgovoriti.
– Ispričavam se zaista u ime Zavoda za mirovinsko osiguranje, to se ne smije dogoditi i nadam se da se neće dogoditi, ako netko čeka više mjeseci, a nema niti predujam, zaključio je Vuković u radijskoj emisiji Dnevni ritam.
