Čačić razljutio Šempera svojim modelom usklađivanja: ‘Pokazuje nepoznavanje materije’
Stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper ističe da bi Čačićevim prijedlogom mirovine rasle još manje. Ponovio je višegodišnje zahtjeve HSU-a i umirovljeničkih udruga te predložio tromjesečno usklađivanje.
Foto: Željko Šemper | hsu.hr
Srpanjsko usklađivanje mirovina od 6,18 posto, koje će na račune više od 1,1 milijun umirovljenika sjesti tek u rujnu, izazvalo je mnoge polemike u javnosti. Onima koji spajaju kraj s krajem nikakvo usklađivanje nije dovoljno, jer inflacija proždire mirovine i kućne budžete puno brže nego što se oni stignu povećati, a zima će, ističu ekonomski stručnjaci, biti posebno teška.
Stoga brojni umirovljenički predstavnici, ali i političari nastoje domisliti kako povećati mirovine. Naravno, prvo im na pamet pada usklađivanje. Umirovljeničke udruge već godinama traže promjenu formule usklađivanja na način da se mirovine računaju u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta, bilo plaća, bilo potrošačkih cijena. Svoj zahtjev su, između ostalih, ponovile i danas, jer trenutna, takozvana švicarska formula usklađivanja predviđa zbroj 70 posto povoljnijeg i 30 posto nepovoljnijeg indeksa.
Svoje su prijedloge dale i tri umirovljeničke stranke formalno ujedinjene pod nazivom Umirovljenici zajedno, a onima koji bi intervenirali u mirovinski sustav pridružio se i predsjednik stranke Reformisti, inače koalicijski partner HDZ-a, Radimir Čačić. On bi također usklađivao mirovine po 100-postotnom iznosu pojedinog indeksa, u ovom slučaju inflacije.
– Naš sustav predviđa da se 70 posto povećanja mirovina vrši na bazi negativnijeg faktora, ili inflacija ili porast plaća. Ovdje je 70 posto inflacija i 30 posto porast plaća. Kad bi pratili inflaciju u 100 posto, odnosno negativni faktor, cijela priča bi bila bitno bolja. Inflacija je 12,3, a mi dobijemo 6,18 posto više. Prva mjera bi mogla biti da se u kriznom vremenu prati negativni faktor, inflacija. To je nešto vrlo jednostavno i Vlada bi to mogla učiniti, rekao je Čačić za RTL.
Čačićevo nepoznavanje materije
To je naljutilo stručnjaka za mirovinski sustav, Željka Šempera, koji smatra da se Čačić “ulizuje umirovljenicima”.
– Čačić k’o Čačić, pokazuje nepoznavanje materije. Što mu to treba? Pa nema izbora, a već se ulizuje umirovljenicima. 12,3 posto je godišnja inflacija, a polugodišnja inflacija (I. polugodište 2022./II. polugodište 2021.) iznosi 5,9 posto. U Hrvatskoj se prosječna mirovina uspoređuje s prosječnom plaćom (udio 35,11 posto), a ne s inflacijom, objasnio je Šemper.
Posebno ga ljuti Čačićeva konstatacija da “mirovine trebaju pratiti u potpunosti inflaciju.” Po tome bi usklađivanje, drži Šemper, bilo manje od 6,18 posto.
– Zar bi sada usklađivanje trebalo biti 5,9 posto umjesto ovih 6,18 posto jer je tolika inflacija ili samo po povoljnijem parametru što je sada stopa plaća od 6,3 posto, što godinama predlažu HSU, MUH i SUH?, pita se Šemper i podsjeća na zahtjeve umirovljeničkih udruga i najveće umirovljeničke stranke u Hrvatskoj.
Izračun po umirovljeničkoj košarici
Tvrdi da već godinama traže usklađivanje u punom iznosu rasta povoljnijeg indeksa, odnosno onoga koji je više rastao. U slučaju srpanjskog usklađivanja to bi bio rast plaća. Šemper ističe kako je to još uvijek nedovoljno da se smanji jaz između mirovina i plaća.
– Još 2015. godine HSU i Koordinacija umirovljeničkih udruga su predlagala i tražila izračun inflacije, odnosno potrošačkih cijena prema umirovljeničkoj košarici u kojoj bi bile cijene dobara i usluga koja uglavnom troše umirovljenička kućanstva: hrana, energenti, lijekovi, higijenske potrepštine, jer to bi bila prava stopa inflacije za usklađivanje mirovina, ustvrdio je Šemper te dodao da bi još povoljnije bilo kvartalno, odnosno tromjesečno usklađivanje, kako povećane iznose mirovina ne bi “pojela” inflacija.
