Bruto minimalac raste na 700 eura: Evo kakve bi to veze trebalo imati s usklađivanjem mirovina
Vlada je rebalansom proračuna za ovu te planom za sljedeću godinu potvrdila kako je izdvojila više sredstava za umirovljenike od planiranih. No, povećanje bruto minimalne plaće na 700 eura, moglo bi utjecati na rast plaća, a uz prognoze o smanjenju inflacije, to bi moglo značiti da će se mirovine polovicom sljedeće godine usklađivati uglavnom po indeksu rasta bruto plaće, a ne rasta cijena kao u proteklom razdoblju.
Foto: Unsplash
Vlada je na svojoj današnjoj sjednici usvojila rebalans državnog proračuna za ovu te nacrt za sljedeću godinu. Uz to, donijela je i odluku o povećanju bruto minimalne plaće. Sve odluke imaju utjecaja i na kretanje mirovina te drugih mirovinskih davanja u sljedećem razdoblju.
Ministar financija, Marko Primorac istaknuo je kako se ove godine očekuje gospodarski rast od 5,7 posto te inflacija od 10,4 posto. Sljedeće godine bi rast BDP-a trebao iznositi svega 0,7 posto, dok bi inflacija trebala biti prepolovljena na 5,7 posto. Dodao je da se na tržištu rada ne očekuju značajnija negativna odstupanja u ponudi radne snage, što, u prijevodu, znači da se očekuje barem jednak angažman umirovljenika. Rebalansom ovogodišnjeg proračuna prihodi su narasli, dok ukupni rashodi ostaju na istoj razini, uz iznimku toga što će se 3,6 milijardi kuna iz europskih fondova pribrojiti rashodima temeljem ukupnih sredstava i doprinosa.
– Za mirovine rashodi rastu 1,2 milijarde kuna. To je, prije svega, rezultat indeksacije mirovina, ali ovaj iznos uključuje i 462,2 milijuna kuna koja su isplaćena korisnicima mirovine zbog ublažavanja posljedica porasta cijena energenata, poručio je ministar Primorac.
Bruto minimalac – 700 eura
Dakle, Vlada je ove godine izdvojila više novca za mirovine i energetske dodatke, nego što je planirala, ali to nije naštetilo državnom proračunu. Uz to, projicirana kretanja gospodarskog rasta pokazuju usporavanje gospodarstva, ali uz još uvijek relativno visoke cijene dobara i usluga. Mnogi analitičari za sljedeću godinu novu recesiju, ne samo u Hrvatskoj, već i diljem svijeta.
Nakon izglasavanja proračuna, Vlada je donijela i uredbu o bruto minimalnoj plaći za 2023. godinu. Premijer Andrej Plenković je na sjednici najavio kako je cilj da do kraja mandata ove Vlade, odnosno do sljedećih izbora, prosječna plaća naraste na 8.200 kuna. Danas je, pak, odlučeno kako će bruto minimalna plaća iznositi 5.274 kune (700 eura), dok će neto minimalac biti 4.219 kuna, odnosno 560 eura.
– Stručno povjerenstvo za analizu i praćenje kretanja minimalne plaće je predložilo bruto minimalnu plaću za 2023. godinu u rasponu od 4.915 kuna, odnosno 652 eura do 5.517 kuna, odnosno 732 eura, uz koji su predloženi još i iznosi od 5.274 kune, odnosno 700 eura te 5.130 kuna, odnosno 680 eura. Prije izrade prijedloga uredbe o visini minimalne plaće za 2023. održan je konzultivni sastanak sa socijalnim partnerima u duhu održavanja socijalnog dijaloga, a radi otvaranja pitanja koja socijalni partneri imaju vezano za minimalnu plaću. Prije upućivanja uredbe u konačnu proceduru, od nadležnih tijela zatražena su mišljenja, a točan iznos utvrđen je na užem kabinetu vlade, pojasnio je proceduru donošenja odluke i utvrđivanja točnog iznosa državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ivan Vidiš.
Utjecaj na mirovine
Dodao je kako će s ovim povećanjem, minimalna plaća od 2016. godine porasti za 2.154 kune bruto ili 69,04 posto.
– Ovime će minimalna plaća iznositi čak 51,32 posto prosječne bruto plaće i 62,14 posto bruto medijalne plaće za srpanj ove godine. Broj zaposlenih koji trenutno primaju iznos bruto plaće iznosi 35.000 radnika i procjene su da će ovo povećanje osigurati povećanje plaće za još 75.000 koji imaju više od minimalne, ali manje od 5.274 kune bruto plaće, poručio je Vidiš.
Ovo će također imati reperkusije na mirovinski sustav, ali ne odmah. Naime, usklađivanje mirovina se računa zbrajanjem stopa rasta indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća iz prethodnog polugodišta u odnosu na polugodište koje tom polugodištu prethodi i to u omjeru od 70 posto indeksa koji je više rastao te 30 posto indeksa koji je manje rastao. Posljednje usklađivanje od 6,18 posto temeljeno je na rastu potrošačkih cijena, odnosno inflaciji.
Ovisno o tome hoće li plaće zaista rasti tempom kojeg je najavio premijer Plenković, ali i projekcijama inflacije, tek bi srpanjsko usklađivanje mirovina moglo prikazati rast mirovina temeljen na rastu bruto plaća. Dotad je izvjesno kako će rast mirovine pratiti samo rast cijena i to za punih šest mjeseci unatrag, što i nije baš najbolje rješenje.
