Briga za unuke: Umirovljenici zajedno žele da studiranje uđe u radni staž, naveli su i nekoliko mogućnosti
Platforma Umirovljenici zajedno predlaže priznavanje trajanja redovitog studija u radni staž, kako bi se smanjile razlike u prihodima i stažu između visokoobrazovanih i ostalih građana. Drže da zbog studija i težeg pronalaska posla po završetku fakulteta, visokoobrazovani teže mogu prikupiti 40 godina staža, zbog čega imaju manje mirovine. Dodaju da bi ovo bila i demografska mjera jer bi motivirala mlade ne samo da završe fakultet već i da ostanu u Hrvatskoj.
Studentica | Foto: Unsplash
Nakon što su u nekoliko navrata upozorili na ekonomsko nasilje države nad starijim osobama te iznijeli niz zahtjeva za poboljšanje umirovljeničkog standarda i rast mirovina, u platformi Umirovljenici zajedno odlučili su se okrenuti budućim umirovljenicima, konkretnije studentima i visokoobrazovanim građanima. Od Vlade traže da razmotri mogućnost priznavanja godina trajanja redovitog studija u radni staž.
– Činjenica je da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu mirovina. Tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva “financijska kazna”. U kontekstu borbe protiv siromaštva takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž, poručuju iz Umirovljenika zajedno.
Europska praksa
Pritom dodaju da neke europske zemlje to već čine. Primjerice, Poljska za pet godina studiranja priznaje osam godina radnog staža. Njemačka dopušta upisivanje trajanja studiranja u staž do 45. godine života, dok Belgija i Austrija nude mogućnost otkupa godina studiranja, koje im potom ulaze u radni staž.
S obzirom na to da je u Hrvatskoj, po posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine živjelo 24,1 posto populacije s fakultetskim diplomama, a u usporedbi s ranijim razdobljima ta brojka raste, iz platforme UZ upozoravaju na manjak radnih mjesta, odnosno teško pronalaženje posla odmah nakon studija. To traje, tvrde, već 30 godina te dodatno smanjuje radni staž visokoobrazovane populacije.
– Vlada RH je ta koja svojim politikama stvara mogućnosti za zapošljavanje ljudi i treba na sebe preuzeti i punu odgovornost za sve koji zbog lošeg stanja na tržištu rada nisu mogli odmah nakon stjecanja diplome ostvariti svoje ustavno prava na rad, neki su na prvo radno mjesto čekali i po nekoliko godina i sve su to samo dodatni razlozi da se godine redovnog studiranja trebaju priznati u staž, poručuju iz platforme te dodaju da je svaka članica EU odgovorna za mirovinski sustav, pa tako i za donošenje ovakve odluke.
Demografska mjera
Smatraju da bi bilo jednako etično priznati trajanje redovnog studija u radni staž, kao što se priznaje beneficirani staž za 43 radna mjesta i 12 zanimanja, o čemu više možete čitati ovdje.
Kako je mirovinski sustav u isključivoj nadležnosti svake članice EU tako je isključivo stvar političke odluke svake članice hoće li se studiranje priznati u radni staž, omogućiti otkup godina studiranja poput Belgije i Austrije, ili osmisliti neki svoj model koji ima za cilj priznavanje studiranja u radni staž. U platformi smatraju da bi ovakvo rješenje bio iskorak u standardu visokoobrazovanih umirovljenika, ali i svojevrsna demografska mjera, odnosno putokaz za mlade.
– Mladi vide da su mnogi njihovi vršnjaci za četiri, pet, pa i više godina redovnog studiranja umjesto “prihoda” imali trošak, kao i da su nerijetko u cijelom nizu zanimanja, posebno u javnom sektoru, nakon zaposlenja imali podjednaku, a nerijetko i manju plaću od svojih već podosta situiranih vršnjaka koji nisu studirali. Priznavanjem godina studiranja u staž upravo bi se mladima dao razlog više da prigrle taj intelektualni i ekonomski napor. Nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija svoju budućnost i obitelj realiziraju u Hrvatskoj, što bi za sve lošiju demografsku sliku svakako bio veliki iskorak u pozitivnom smjeru. Poznato je da mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća, već sve više i zbog čitavog niza dubioznih pravila uz otežano profesionalno napredovanja u Lijepoj našoj, zaključuju Umirovljenici zajedno.
A da mladi u sve većoj mjeri razmišljaju o mirovinama te traže načina kako štedjeti za budućnost, svojim primjerom pokazali su studenti, čija iskustva i savjete možete pročitati ovdje.
