Branitelji su mala, ali imućna skupina umirovljenika: Usporedili smo njihove i ‘obične’ mirovine, razlike su ogromne
Usporedili smo prosječne iznose i iste kategorije mirovina unutar dvoje umirovljeničke populacije, opće i braniteljske. Mirovine po općem propisu višestruko su manje od mirovina hrvatskih branitelja i članova njihove obitelji, iako su ‘civili’ odradili više godina staža. Razlike ponajprije leže u posljedicama ratnih zbivanja, ali i vrlo povoljnim odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata.
Ratni veteran i umirovljenica | Ilustracija: Unsplash
Iako mirovinski sustav funkcionira po zakonski postavljenim regulama, uvijek postoje neke iznimke. U nas je to slučaj s 18 vrsta mirovina po posebnim propisima. U većini tih propisa samo se navodi nekakvo pravo, koje je potom regulirano temeljnim Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO). No, ima i onih koji gotovo u potpunosti definiraju mirovinska prava, mimo tog temeljnog zakona.
Kad se preispituje zbog čega je većina mirovina niska i kad se govori o njihovu usklađivanju, najčešće se govori o braniteljskim mirovinama, koje su svojim iznosom bitno veće od većine ostalih. Često su na udaru javnosti zbog brojnih drugačijih i puno povoljnijih odredbi koje jamče puno više svote. One su definirane Zakonom o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihove obitelji (ZOHBDR).
Ipak, stvari treba sagledati cjelovito, zbog čega smo odlučili usporediti pojedine vrste mirovina prema ZOMO-u, ali i prema ZOHBDR-u. Pritom ćemo usporediti njihove iznose za kolovoz, broj primatelja i njihov ostvareni radni staž. Naglasak ćemo staviti na prosječne iznose mirovina po ZOMO-u i ZOHBDR-u, najniže mirovine, starosne prevedene iz invalidske, invalidske i obiteljske mirovine. To su kategorije mirovina koje se pojavljuju u oba propisa i stoga su lako usporedive.
Veće mirovine, manji staž
Krenimo s prosječnim iznosima mirovina za kolovoz. Prema ZOMO-u one su iznosile 446,69 eura, a primile su ih 1.130.433 osobe za prosječno ostvarenu 31 godinu, mjesec i 13 dana staža. Gledajući broj primatelja mirovina prema ZOMO-u, on čini 92,31 posto ukupnog broja umirovljenika. Među njima su i oni kojima je mirovina priznata prema ZOMO-u, ali određena prema ZOHBDR-u, zbog čega oni kao zasebna skupina neće ući u našu analizu, kao niti pripadnici HVO-a koji su druga zasebna kategorija.
Statistika mirovina po općem propisu za kolovoz
Među ostalima koji čine posebne kategorije koje nisu obuhvaćene ZOMO-om je i 71.281 umirovljeni hrvatski branitelj ili član njihovih obitelji. Njihova je prosječna mirovina za kolovoz iznosila 1.044,04 eura, što je od prosječne mirovine po redovitim propisima više za 597,35 eura ili 57,22 posto. Njihov je prosječni staž, pak, 18 godina, osam mjeseci i 11 dana, što je 12 godina, pet mjeseci i dva dana manje nego kod prosjeka većine ostalih umirovljenika. No, ratne su strahote ovdje na puno gore načine utjecale na ostvarivanje staža, a uz to za primanje braniteljske mirovine radni staž nije ni potreban, pa ćemo ovo navoditi isključivo kao statistički podatak, bez ikakvih predrasuda ili kritika.
Najniža mirovina na razini općeg prosjeka
Umirovljeni prema ZOHBDR-u jedina su skupina umirovljenika po posebnim propisima koja prima najnižu mirovinu. Za razliku od najniže mirovine prema ZOMO-u, ona se određuje svim umirovljenim braniteljima ili članovima njihove obitelji temeljem najmanje 100 dana u borbenom sektoru po osnovici od 45 posto prosječne neto plaće za 2016. godinu uvećanu za 0,015 posto za svaki dan proveden u borbenom sektoru.
Najniža braniteljska mirovina za kolovoz u prosjeku je iznosila 509,14 eura. Za usporedbu, ovo je 4,38 eura više od prosječne mirovine prema ZOMO-u, ali bez ubrojenih korisnika po međunarodnim ugovorima. Primilo ju je 2.550 osoba za prosječan radni staž od sedam godina, pet mjeseci i pet dana. Većina primatelja ove vrste mirovine, njih 2.140, prima između 470 i 540 eura najniže mirovine.
Najniža mirovina po redovitim propisima, pak, iznosila je u istom mjesecu 315,86 eura, što je 193,28 eura ili 37,96 posto manje od prosječne najniže braniteljske mirovine. Primilo ju je 306.259 osoba, što je, pak, 120,1 puta više od primatelja najniže braniteljske mirovine. Prosječan staž je neusporediv s braniteljskim i u ovoj kategoriji iznosi 28 godina i 11 dana. Više o najnižim mirovinama možete pročitati u našim usporedbama s najvišim i minimalnim mirovinama po općim propisima.
Visoki prosjeci
Ako su ovakve razlike među najnižim mirovinama, kakve su onda u ostalim kategorijama? Recimo, prosječna starosna mirovina koja je prevedena iz invalidske u općoj umirovljeničkoj populaciji za kolovoz iznosi 419,32 eura, a primile su je 76.693 osobe za prosječan staž od 24 godine, osam mjeseci i tri dana. U ovoj populaciji ima onih koji primaju mirovine niže od 70 eura (čak i bez međunarodnih ugovora), ali i onih koji svakog mjeseca dobivaju više od 1.070 eura na svoje račune.
U braniteljskoj populaciji je takve mirovine za kolovoz dobilo 1.709 osoba (45 puta manje) u prosječnom iznosu od 667,46 eura za ostvareni staž od 27 godina, pet mjeseci i 18 dana u prosjeku, što je više za dvije godine, devet mjeseci i 15 dana u odnosu na istu kategoriju u općoj populaciji. Ipak, vrijedi spomenuti kako i ovdje ima onih koji primaju mirovine u najnižim iznosima od 140 do 270 eura (troje), ali i više od 1.070 eura (124).
Invalidske mirovine iznad 1.000 eura…
Što se, pak, tiče invalidskih mirovina, one su u općoj populaciji iznosile 357,21 euro. Primilo ih je 94.799 umirovljenika za prosječni ostvareni staž od 21 godinu, 10 mjeseci i 13 dana. Među njima je i 3.828 umirovljenika koji primaju manje od 70 eura, ali i 223 onih koji primaju više od 1.070 eura mirovine. Najviše je umirovljenih osoba s invaliditetom HZMO u kolovozu zabilježio u platnom razredu između 270 i 340 eura – njih 22.627.
Mirovine po općim propisima prema tipu i platnom razredu | Foto: Statističke informacije HZMO, br. 9
Invalidsku mirovinu prima i 52.021 hrvatski branitelj. Riječ je o 54,88 posto broja primatelja invalidske mirovine po redovitim propisima. Braniteljska invalidska mirovina za kolovoz u prosjeku je iznosila 1.036,53 eura, što je 679,32 eura ili 65,5 posto više nego u općoj populaciji umirovljenih osoba s invaliditetom. Prosječan ostvareni staž iznosi 20 godina, dva mjeseca i četiri dana, što je godinu, osam mjeseci i devet dana manje u odnosu na opću populaciju umirovljenih osoba s invaliditetom. No, ovakva razlika u iznosima mirovina proizlazi iz toga što svega četiri osobe primaju braniteljsku invalidsku mirovinu u iznosima između 70 i 140 eura, dok mirovine veće od 1.070 eura prima 23.198 osoba.
…baš kao i obiteljske
Razlike postoje i kod obiteljskih mirovina, iako je faktor za njihovo određivanje u općoj populaciji povećan za 10 posto početkom ove godine, što tek treba biti učinjeno kod branitelja, odnosno članova njihovih obitelji. Prosječna obiteljska mirovina u općoj umirovljeničkoj populaciji za kolovoz iznosila je 375,56 eura. Dobilo ju je 197.047 udovica i udovaca za prosječni staž od 28 godina, tri mjeseca i 19 dana. Veliki broj njih (18.087) prima obiteljske mirovine do 70 eura. Iznad 1.070 eura prima 2.151 udovica i udovac, no najveći broj primatelja obiteljskih mirovina (28.936) zabilježen je u platnom razredu između 400 i 470 eura.
Mirovine po ZOHBDR-u po tipu i platnim razredima | Foto: Statističke informacije HZMO, br. 9
S druge strane, obiteljska mirovina za članove obitelji preminulih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iznosila je prosječno 1.203,92 eura, odnosno 828,36 eura ili 68,81 posto, odnosno 2,2 puta više u odnosu na redovite obiteljske mirovine. Takve je mirovine primila 15.001 osoba (13 puta manje u odnosu na opću populaciju obiteljskih umirovljenika i 3.086 manje u odnosu na primatelje najmanjih obiteljskih mirovina) za 14 godina, pet mjeseci i 10 dana u prosjeku (13 godina, 10 mjeseci i devet dana manje). Samo jedna osoba prima mirovinu između 140 i 200 eura, dok najveći članova obitelji hrvatskih branitelja (9.286) prima obiteljsku mirovinu veću od 1.070 eura.
