Bombastična najava: Mirovine u prošloj i ovoj godini će u jednoj zemlji narasti za čak 55,8 posto!
Izvanredno usklađivanje od 5,5 posto te redovito od čak 14,6 posto do siječnja sljedeće godine očekuje umirovljenike u Srbiji. Tako je barem najavio ministar financija Siniša Mali, ustvrdivši da bi mirovine u svega dvije godine mogle porasti za ukupno 55,8 posto. Uvrstivši poznate podatke o visinama mirovina te najavljenim stopama usklađivanja došli smo do toga da prosječna mirovina u 2022. i 2023. godini raste za 35,76 posto.
Nakon što je pokrenut i treći krug prijava za vaučere za subvencionirani odmor, a umirovljeničke se kartice dijele šakom i kapom, ministar financija Srbije, Siniša Mali otkrio je još jednu informaciju koja će zanimati oko 1,7 milijuna umirovljenika u susjednoj nam zemlji. On je, naime, prilikom posjeta klubu za starije osobe u Novom Beogradu rekao da će za pola godine prosječna mirovina iznositi 390 eura, prenosi B92.
Prosječna mirovina za travanj, prema podacima tamošnjeg Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PiO) iznosila je 37.807 dinara (322,67 eura). Mali je najavio kako će u listopadu biti izvršeno izvanredno usklađivanje mirovina od 5,5 posto, dok bi u siječnju sljedeće godine redovito usklađivanje trebalo donijeti na račune umirovljenika čak 14,6 posto veće mirovine.
Neobična matematika
Prema njegovoj matematici, mirovine u Srbiji će u prošloj i ovoj godini, uključujući i spomenuta dva usklađenja, porasti za 55,8 posto. Podsjetio je da je 2012. godine mirovina prosječnog srpskog umirovljenika iznosila 204 eura. No, mi smo izračunali, prema dostupnim podacima Fonda PiO i najavljenim stopama usklađivanja, da mirovine u prošloj i ovoj godini rastu za 35,76 posto.
– Vodimo ozbiljnu ekonomsku politiku koja je usmjerena na podizanje životnog standarda, a to ćemo nastaviti i u budućnosti. Ne vidim prepreka u ostvarenju našeg plana da do kraja mandata sadašnje Vlade prosječna plaća u našoj zemlji bude 1.000 eura, a prosečna mirovina oko 430 do 450 eura, rekao je Mali na druženju s umirovljenicima, iako se mogu čuti žestoke kritike zbog obiteljskih mirovina i penalizacije prijevremni umirovljenika.
Za usporedbu, prosječna je neto plaća u ožujku u Hrvatskoj iznosila 1.130 eura, dok je prosječna mirovina u travnju bila na 412,03 eura.
Put prema održivosti
Ministar Mali je rekao i još jednu važnu stvar. Prihodi u državnom proračunu su takvi da su ova usklađivanja realno moguća. U prvih pet mjeseci je planirani defcit Srbije bio 120 milijardi dinara (1.024.152.940 eura), a na kraju je iznosio 35 milijardi (298.711.274 eura), od PDV-a su ubrali tri milijarde dinara (25.603.823,50 eura) više od planiranog, a povećava se i prihod od mirovinskih doprinosa.
Zbog toga se, poručio je, smanjuju izdavanja za mirovine iz državnog proračuna. Podsjetio je kako su prije 11 godina, izdvajanja iznosila 58 posto mase za isplatu mirovina, dok su danas na svega 19 posto. Crna Gora je, kako smo već pisali, gotovo u potpunosti pokrila mirovine isključivo doprinosima. Hrvatske vlasti, s druge strane, iz državnog proračuna financiraju nešto manje od 40 posto svih mirovina. No, to bi se moglo povećati predloženom poreznom reformom, kojom se uvode olakšice poslodavcima pri uplati doprinosa za slabije plaćene radnike, o čemu smo pisali ovdje.