Blokirano više od 204.000 građana: Evo koliko je među njima umirovljenika
Među 204.000 građana s računima blokiranima zbog dugovanja je i više od 30.000 umirovljenika. Podaci Fine pokazuju da su u blokadi neprekidno više od šest godina, a s kamatama u prosjeku svaki od njih duguje oko 31.000 eura. Uz to, oko 49.000 umirovljenika prijavilo je mirovinu kao zaštićeno primanje. Građani najviše duguju državi, bankama i ostalim financijskim institucijama.
Novac, euro | Foto: mirovina.hr
S blokiranim računima zbog dugova ukupno je krajem lipnja bilo 204.066 građana. Manje je to za 1,2 posto nego u svibnju, a za 7,4 posto manje nego prije godinu dana. Dug potrošača iznosi 2,77 milijardi eura za glavnicu, što je za 0,4 posto manje u odnosu na svibanj, ali za 15,9 posto više u odnosu na lanjski lipanj. Iz Fine nam otkrivaju koliko je među blokiranim građanima umirovljenika.
Blokirano više od 30.000 umirovljenika
– Krajem srpnja ukupno je 30.861 osoba imala zaštićeni račun i prijavljenu mirovinu kao zaštićeno primanje. Statistički gledano, svatko od ovih ovršenika je dulje vrijeme blokiran, nešto više od šest godina neprekidne blokade. Prosječan iznos glavnice po svakoj osobi iznosi 20.565,18 eura, a dodatno obračunate dospjele kamate 11.367,18 eura, što bi značilo da je, u ovom slučaju, prosječan ovršenik dužan oko 30 tisuća eura, rekli su za Mirovina.hr iz Fine.
Ipak, napominju, umirovljenik može imati ovrhu samo kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U tom slučaju samo HZMO ima cjelokupan podatak o umirovljenicima koji imaju ovrhu na mirovini. Na kraju prošle godine provedeno je u HZMO-u nešto manje od 20.000 ovrha, pri čemu jedan korisnik može imati više ovrha. Do 16. veljače ove godine zabilježeno je ukupno 51.286 mirovina kao zaštićeno primanje, o čemu smo pisali ovdje. Sada je ta brojka nešto manja. Naime, onih koji su prijavili mirovinu kao zaštićeno primanje je 49.214.
– Broj od 30.861 odnosi se na ovršenike koji imaju blokiran račun i otvoren zaštićeni račun, na koji su prijavili mirovinu kao zaštićeno primanje od uplatitelja HZMO. Kada se ovršeniku deblokiraju računi, nije nužno zatvaranje zaštićenog računa, pogotovo ako postoji mogućnost da će im doći nova ovrha, dodatno pojašnjavaju iz Fine.
Građani najviše duguju državi i bankama
Kome najviše duguju umirovljenici, nije poznato, ali poznato je kome najviše duguju svi građani pa tako i oni u mirovini. Udio duga potrošača prema bankama kao vjerovnicima, u ukupnom dugu krajem lipnja bio je 24,1 posto, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 27,6 %. Udio duga prema središnjoj državi je 32,1 posto. Prema visini duga slijedi dugovanje prema potrošačima kao vjerovnicima s udjelom od 3 %, osiguravajućim društvima od 2,2 % e te prema tvrtkama u području djelatnosti Informacije i komunikacije, kao i prema jedinicama lokalne i područne samouprave (1,3 %).
Od ovrhe je na zaštićenom računu izuzet iznos u visini od dvije trećine prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Ako je riječ o naplati zbog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, izuzet je iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće. U slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, izuzet iznos odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za proteklu godinu.
Ako je plaća ili mirovina manja od prosječne plaće, onda se izuzima iznos od tri četvrtine, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće. Kao i u prethodno opisanom slučaju, u posebnim slučajevima izuzima se polovina, odnosno jedna četvrtina mirovine ili plaće.
