Bejaković: ‘Zakonsku dob za odlazak u mirovinu treba podići na 67 godina’
Znatnije povećanje izdvajanja za mirovine nadišlo bi realne mogućnosti hrvatskog gospodarstva, smatra nezavisni analitičar dr. sc. Predrag Bejaković. Kao jedno od rješenja vidi postrožavanje uvjeta za odlazak u mirovinu, ali i podizanje dobne granice na 67 godina. Građane je, ističe, potrebno poticati na što dulji ostanak u svijetu rada. Kada je riječ o najavljenom osnivanju alternativnog investicijskog fonda pod državnom garancijom, Bejaković nije optimističan.
Predrag Bejaković | Snimak zaslona/Youtube
Znatno povećavanje mirovina, odnosno mirovinskih rashoda u cjelini, najvjerojatnije nadilazi mogućnosti hrvatskog gospodarstva, što bi zahtijevalo preoblikovanje proračunskih rashoda i dovelo do daljnjeg povećanja poreznog tereta, smatra nezavisni analitičar dr. sc. Predrag Bejaković. Kao jedno od rješenja predlaže strože uvjete za odlazak u mirovinu, ali i podizanje dobne granice na 67 godina.
Uskladiti zakonsku i stvarnu dob umirovljenja
– Trebalo bi postrožiti uvjete za odlazak u mirovinu, jer je to jedini način da mirovinski sustav ostane dugoročno financijski stabilan. Nužno je postrožiti i dosljedno provoditi propise o invalidnosti da se omogući, ako ne smanjivanje, onda barem zadržavanje broja invalidskih umirovljenika. Već je dosad dosta napravljeno u izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena. U daljnjim aktivnostima trebat će ubrzati provedbu odluke o podizanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. Presudno je uskladiti zakonsku i stvarnu dob umirovljenja. To sigurno nije ugodno i građani se tome protive, ali to je zapravo jedini način da bi se sačuvao mirovinski sustav, rekao je Bejaković za Glas-Slavonije.hr.
Stručnjak se zalaže za daljnje sužavanje mirovinskih prava, ali i reforme na tržištu rada i gospodarstva općenito. U Hrvatskoj, kao ni u velikoj većini zemalja u svijetu, ističe, ne postoji dovoljno mehanizama koji potiču osiguranike na duži rad.
Takvih državnih fondova nema nigdje u svijetu
Kada je riječ o najavljenom osnivanju alternativnog investicijskog fonda pod državnom garancijom, u koji bi se usmjerilo pet posto ukupne štednje građana u drugom mirovinskom stupu, Predrag Bejaković nije optimističan.
– Više je nego pohvalno kako smo uspjeli sačuvati i razviti kapitalizirano mirovinsko osiguranje, ali pomalo se bojim te mjere. Koliko mi je poznato, takva praksa ne postoji nigdje u EU-u i OECD-u pa ni u svijetu, tako da bi mogla dovesti do nesigurnog optimalnog povrata sredstava budućim umirovljenicima. Ujedno, ne smatram da takvi fondovi trebaju postojati jer su suprotni najvažnijim načelima financijskog poslovanja zbog svoje rizičnosti, špekulativnosti i volatilnosti, a za njih i ne postoji sekundarno tržište. Državna garancija povrata uloženih sredstava u takva fond znači da se nastali gubitak prenosi na porezne obveznike, što je potpuno neprihvatljivo pa nije ni čudo da takvih fondova nema u svijetu, zaključuje ovaj doktor znanosti.
