Analizirali smo HSU-ovu procjenu usklađivanja mirovina: Sve je temeljeno na pretpostavci rasta plaća
HSU je objavio svoj privremeni izračun usklađivanja mirovina. No, točnije je reći da se radi o procjeni, s obzirom na to da su u izračun uvrstili pretpostavku da će prosječna bruto plaća za lipanj biti 10 eura veća od plaće za svibanj. Uz to, blago su pogriješili i pri izračunu stope inflacije. Je li njihova procjena o rastu mirovina od 8,23 posto točna doznat ćemo tek u kolovozu.
Foto: Pixabay
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) je nakon porasta rejtinga kod građana u najnovijem istraživanju javnog mnijenja, o kojem smo pisali ovdje, te 11 zahtjeva koje su poslali Vladi, odlučila baviti se najbitnijom stavkom za umirovljenike, a to je usklađivanje mirovina.
U svojim su zahtjevima, koje možete pročitati ovdje, predložili da se mirovine povećaju za 10 posto u razdoblju od četiri godine. Sad su se usmjerili na proučavanje usklađivanja mirovina “s ciljem demistificiranja izračuna i objave nekoliko zanimljivih statističkih podataka”.
Nakon što je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper revidirao svoju raniju prognozu i prema najnovijim podacima ustvrdio kako bi usklađivanje mirovina moglo biti 8,28 posto, ekonomski stručnjaci HSU-a izradili su privremeni izračun.
Iako je namjera dobra, moramo “demistificirati” nekoliko stvari, prvenstveno stoga što su neki mediji prenijeli taj izračun pod egidom: “Evo koliko će vam rasti mirovine”.
Podatak koji ne postoji
Ekonomski su stručnjaci HSU-a, naime, svoj izračun temeljili na podatku kojeg će Državni zavod za statistiku (DZS) objaviti tek 21. kolovoza. Riječ je o prosječnoj bruto plaći u lipnju za koju pretpostavljaju da će iznositi 1.572 eura, odnosno 10 eura više nego u svibnju.
Pretpostavljamo da su takvo povećanje pretpostavili zbog dogovorenog povećanja plaća u javnom sektoru upravo od lipnja. S tom pretpostavkom, za koju će se tek pokazati je li bila točna, analitičari HSU-a drže da bi konačna stopa usklađivanja mirovina, koju će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje potvrditi krajem kolovoza trebala biti 8,23 posto.
Naravno, da su pretpostavili drugačiji iznos prosječne bruto plaće za lipanj, dobiveni postotak usklađivanja bi bio drugačiji. Kakav će zaista biti, znat ćemo za nešto manje od mjesec dana.
Sitna greška u procjeni
Uz tablični prikaz kojim objašnjavaju promjenu indeksa potrošačkih cijena (inflacije) u prvih šest mjeseci ove godine te u posljednjih šest mjeseci prošle, jer, podsjetimo, jedan faktor formule usklađivanja se dobiva usporedbom inflacije u prvom polugodištu ove godine u odnosu na drugo polugodište prošle, analitičari HSU-a navode kako su cijene za prvih šest mjeseci ove godine za 3,03 posto veće nego u zadnjih šest mjeseci 2022. godine.
Analiza indeksa stope potrošačkih cijena koja se koristi pri izračunu usklađivanja mirovine. | Foto: HSU
Ali, i taj je broj dobiven uz procjenu promjene indeksa inflacije u lipnju u odnosu na svibanj, iako je on poznat i iznosi 107,6, a ne 107,4 kako oni procjenjuju. Dakle, postotak promjene inflacije s ovom promjenom iznosi 3,06 posto. S obzirom na to da DZS sve svoje podatke zaokružuje na jednu decimalu, to bi u konačnici iznosilo 3,1 posto.
Analizirali su oni i porast bruto plaća. Navode tako da je prosječna bruto plaća u drugoj polovini 2022. godine bila 10.525 kuna, odnosno 1.396,91 euro. Također navode, uz svoju pretpostavku za lipanj, da je bruto plaća u prvoj polovini ove godine iznosila 11.625,70 kuna (1.543 eura). Dobiveni pretpostavljeni postotak je 10,46 posto. Opet podsjećamo da DZS sve podatke zaokružuje na jednu decimalu, tako da bi ovo zapravo trebalo biti 10,5 posto.
Ako se sjetimo da su promašili stopu promjene rasta inflacije te da su samo pretpostavili kolika je prosječna bruto plaća u lipnju, dobivamo da bi mirovine, po omjeru 70:30 u korist veće stope rasta, što su u ovom slučaju plaće, trebale narasti za 8,28 posto, što se poklapa s ranijom procjenom Željka Šempera.
Ali, nije baš blizu HSU-ove pretpostavke o 8,23 posto rasta mirovina. To znači da bi aktualna vrijednost mirovine (AVM) za jednu godinu staža s 10,86 na 11,76 eura, a ne 11,75 eura, kako su naveli u HSU-u. No, ponavljamo, sve ovisi o tome kolika će biti prosječna bruto plaća u lipnju. Ako ona bude značajno veća ili manja od procjene HSU-a, rezultati, a time i potencijalni iznos za koji će se mirovine povećati, padaju u vodu.
Dubinska analiza
Analitičari stranke odlučili su otići i malo u dubinu. Analizirajući podatke o kretanju plaća i inflacije korištenih u svakom usklađivanju od 1. srpnja 2019. godine naovamo, došli su do zaključka da je AVM “smanjena za 1,07 postotna boda u odnosu na plaće, a za 7,82 postotnih bodova više od cijena.”
Usporedba rasta AVM s rastom plaća i inflacije | Foto: HSU
Smatraju kako je uzrok tome “drastično privilegiranje (70:30, skoro na pola puta do omjera 100:0 za kojim neki plediraju) veće stope rasta, kratkoća razdoblja usklađivanja i alterniranje različitih veličina dviju stopa”. No, dovoljno je vidjeti omjer između prosječne mirovine i prosječne neto plaće da bi se izveo zaključak o adekvatnosti mirovina i njihovog rasta. U siječnju ove godine prosječna je plaća iznosila 1.094 eura, dok je prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora bila 437,87 eura (40,02 posto), a s međunarodnim ugovorima 388,22 eura (35,49 posto). Ista je stvar bila i u svibnju (posljednji mjesec za kojeg su dostupni podaci o plaći). Tad je plaća iznosila 1.133 eura, a prosječna mirovina bez međunarodnih ugovora 466,30 eura (41,16 posto), odnosno s međunarodnim ugovorima 412,99 eura (36,45 posto). Između te dvije isplate bilo je i usklađivanje mirovina, pa otud tolika razlika.
Kritike usklađivanja
Kad smo već kod usklađivanja, iz HSU-a ističu da bi godišnje usklađivanje mirovina, zbrojivši postotke siječanjskog i srpanjskog usklađivanja povećalo mirovine za 13,6 posto. No, niti to nije baš najtočnije. Naime, AVM je u siječnju iznosila 10,31 euro te je usklađivanjem od 5,37 posto povećana na sadašnju razinu od 10,86 eura. Po izračunu HSU-a AVM bi usklađivanjem od 8,23 posto trebala iznositi 11,75 eura. No, razlika između siječanjske AVM i predložene HSU-ove je 12,26 posto. Dodaju i da bi i s višim plaćama krajem prošle godine, stope usklađenja bile veće.
– Da je u prosincu 2022. isplaćena prosječna plaća bila jednaka onoj koja je isplaćena u siječnju 2023., stopa usklađenja AVM od 1.1.2023. bila bi 6,67 posto umjesto službenih 6,37 posto, a projicirana stopa usklađenja AVM od 1.7.2023. bila bi 6,86 posto umjesto 7,54 posto, naveli su iz HSU-a pri čemu im se dogodio “tipfeler”, jer je siječanjsko usklađivanje iznosilo 5,37 posto.
Efekti rasta mirovina s cjelogodišnjim usklađivanjem | Foto: Mirovina.hr
Uz to, zaključili su da “važeća formula usklađivanja (uz rezervu šestomjesečnog odgođenog učinka i dvomjesečne odgode isplate), u okolnostima alterniranja veličina stopa rasta, odgovara umirovljenicima. Manje, dakako (što nam je prošlost pokazala u statističkoj teoriji, ali je to propustila učiniti u praksi), nego da se veže isključivo uz plaću kakav je, uostalom, i bio slučaj (tada u neto inačici) od 3.3.2004. do 31.12.2005.” No, to bi vrijedilo samo kad bi plaće rasle više od inflacije. U obrnutoj situaciji, umirovljenici bi bili na gubitku.
Dakle, HSU je uz sitne greške u koracima i uz puno pretpostavki uspio složiti izračun mogućeg usklađivanja mirovina. To još uvijek, ponovit ćemo, ne znači da će mirovine zaista toliko i rasti. Treba pričekati kolovoz i službene objave DZS-a, a zatim i HZMO-a, kako bi se vidjelo koliko su sve procjene bile točne ili netočne.
