Mirovinski karton Albanije i Hrvatske: Ako je suditi po mirovinama, onda vodimo
Hrvatska i Albanija odmjeravaju danas svoje nogometne snage, a mi smo usporedili kako ove dvije zemlje stoje u dvoboju kada je o mirovinama riječ. Nesumnjivo, Hrvatska uvjerljivo vodi, ali s druge strane ima najlošijeg europskog suparnika. Naime, prosječna albanska mirovina najniža je među svim zemljama Europske unije. Niske su im i plaće, a na pomolu je mirovinska reforma koja bi ipak trebala mirovinsku budućnost Albanije usmjeriti u pozitivnijem pravcu.
Usporedba mirovinskih sustava uvijek je pomalo nezahvalna, jer ni parametri koji utječu na mirovine dviju zemalja nisu isti. Hrvatska u takvim paralelama uglavnom izgleda dosta loše, no ne i s Albanijom. Albanski mirovinski sustav u velikim je problemima, a tek ova godina za njihove umirovljenike pokazuje neke optimističnije pomake. Evo kako stoje u dvoboju mirovina Hrvatska i Albanija.
Hrvatska mirovina čak tri i pol puta veća
Najmanju mirovinu od svih članica Europske unije ima upravo Albanija, pokazuju posljednji Eurostatovi podaci za 2021. godinu, o kojima smo nedavno pisali ovdje. Tada je prosječna albanska mirovina iznosila 131 euro, dok je ona hrvatska bila 388 eura. Unatoč razlici, obje zemlje daleko su tada bile ispod europskog prosjeka od 1.294 eura. Niže mirovine od nas ima osam zemalja, a među njima je i Albanija.
Prosječna mirovina u Albaniji lani je iznosila svega 150 eura. Kako Eurostat koristi podatak o prosjeku za mirovine prema općim propisima, bez međunarodnih ugovora, Hrvatska je trenutno na 534 eura, što je tri i pol puta više od albanske mirovine. Ona čini oko 20 posto prosječne plaće, dok je taj udio ovdje dvostruko većih 40 posto, iz čega vidimo da su plaće u Albaniji očekivano daleko niže. Dok je prosječna plaća kod nas 1.326 eura neto, tamo je oko 750 eura bruto (75.500 albanskih leka).
Stižu promjene u ‘zemlji orlova’
Već iz ovih brojki vidljivo je da je su u ‘zemlji orlova’ nužne promjene. Voditelj Svjetske banke za Albaniju, Emanuel Salinas nedavno je progovorio o mirovinskoj reformi na kojoj se trenutno radi. Cilj je osigurati primjerene mirovine, ali ekonomska ravnoteža mora se postići ovisno o radnoj snazi, odnosno uplati doprinosa. Upravo su uplate doprinosa kritična točka, na što utječu iseljavanje, starenje stanovništva, stopa neformalnog zapošljavanja, ali i nedovoljna svijest o izračunu mirovine.
Nekih pomaka već ima. Mirovine su posljednjim godišnjim usklađivanjem porasle za 8,6 posto, prema podacima tamošnjeg Zavoda za socijalno osiguranje. Ipak, na malu mirovinu od primjerice 130 eura to donosi svega 11 eura više. Ove godine albanski umirovljenici dobili su i novčanu pomoć uz mirovinu, u iznosu od 50 eura. Trenutno se radi na opsežnoj analizi mirovinskog sustava te zakonskom unapređenju suradnje s mirovinskim osiguranjima ostalih zemlja, među kojima je i Hrvatska, o čemu smo pisali ovdje.