A sada sport i – mirovina: Sportske mirovine zapravo to nisu, ali su mnogima potpuno nejasne
Sportsku mirovinu u Hrvatskoj trenutno prima 221 osvajač medalja na velikim natjecanjima. Iako je riječ zapravo o naknadi koja nema veze s mirovinama, često se njihovo dijeljenje tumačilo u pogrešnom kontekstu. Uskoro će sportske mirovine moći dobivati i treneri, no najbitnije od svega je da svi oni imaju pravo i na regularne mirovine kad steknu uvjete za njih.
Osvajači bronce na Svjetskom prvenstvu 1998. imaju pravo na sportsku mirovinu. | Foto: Screenshot: YouTube/Vedran Zahtila
U dosta neuobičajenom terminu započelo je Svjetsko prvenstvo u nogometu, jedno od najpraćenijih sportskih događanja na svijetu. Hrvatska reprezentacija brani srebro sa prošlog natjecanja u Rusiji, a nekoliko igrača, poput Luke Modrića ili Dejana Lovrena (naravno, oni nisu jedini, op.a.) ima priliku povećati si sportsku mirovinu osvajanjem trofeja.
Iako je pitanje vremena kad će Modrić reći “zbogom” nogometu i okačiti kopačke o klin, on neće ići u pravu mirovinu. Mnogi sportaši su nakon prekida igračke karijere nastavili raditi kao treneri ili su se bacili u poduzetništvo, ali pod određenim uvjetima imaju pravo na sportsku mirovinu. Iako je sam termin sportske mirovine neuobičajen, kao i termin odigravanja ovog nogometnog prvenstva, zapravo nije riječ o pravoj mirovini, niti se novac isplaćuje iz mirovinskih fondova ili HZMO-a.
Doživotna naknada
Riječ je o doživotnoj naknadi koja je regulirana od 2013. godine Zakonom o sportu. Pravo na sportsku mirovinu ostvaruju svi osvajači medalja na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama te Igrama gluhih, ali i osvajači odličja sa seniorskih svjetskih prvenstava u olimpijskim sportovima i disciplinama, u koje spada i nogomet. Pravo na tu naknadu, koja se, ponovit ćemo, kolokvijalno zove sportska mirovina imaju i osvajači državnog priznanja za poseban doprinos ugledu RH.
Dobiti je mogu samo ako podnesu zahtjev, a ona se isplaćuje sportašima koji navrše 45 godina, imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište unutar naših granica. Također, ne smiju biti pravomoćno osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora zbog počinjenja nekog kaznenog djela. Ako u nekom trenutku prestanu zadovoljavati neki od ovih kriterija, gube pravo na sportsku mirovinu.
Pritom treba spomenuti da ne dobivaju svi isti iznos. Sportska mirovina se obračunava prema prosječnoj neto plaći u godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva. Sto posto tog iznosa dobivaju osvajači zlata na Olimpijskim, Paraolimpijskim i Igrama gluhih. Osamdeset posto dobivaju srebrni na spomenutim natjecanjima i zlatni na seniorskim svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima. Šezdeset posto dobivaju brončani na igrama i srebrni na prvenstvima, a 40 posto dobivaju brončani na svjetskim prvenstvima.
Ovi se iznosi, za razliku od uobičajenih mirovina, ne usklađuju, barem zasad. Naime, u članku 79., stavku 6. prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sportu stoji kako se “trajna novčana mjesečna naknada usklađuje s visinom prosječne neto plaće za mjesec koji slijedi mjesecu u kojem je Državni zavod za statistiku objavio visinu prosječne neto plaće.” Uz to, vrijedi naglasiti i kako sportašima, koji osvoje više medalja na različitim natjecanjima, sportska mirovina biva obračunata po najvrijednijoj osvojenoj medalji.
Pravo će imati i treneri
Pravo na to zasad nemaju treneri i izbornici, no predloženim izmjenama i dopunama bit će i to omogućeno, ali samo za one koji su stariji od 55 godina i čiji su sportaši osvojili zlato, srebro ili broncu na Olimpijskim, Paraolimpijskim i Igrama gluhih, ali ne i na svjetskim prvenstvima. Ovisno o medalji i oni će imati pravo na 100, 80 ili 60 posto prosječne neto plaće.
Mirovine u sportu je u sasvim krivom kontekstu javnosti prošle godine predstavio Ante Kostelić upitavši jednog novinara bi li mu bilo neugodno da čuje da on prima mirovinu od 2.500 kuna. No, s obzirom da je do prošle godine, prema pisanjima Indexa, još uvijek bio u radnom odnosu, mirovina bi mu svakako trebala biti veća, a ako prođu spomenute izmjene imat će pravo i na sportsku mirovinu temeljem uspjeha svoje djece, Janice i Ivice.
Dakle, unatoč sportskoj mirovini, sportaši i treneri imaju pravo i na starosnu mirovinu, kad za nju ispune uvjete. S obzirom da mnogi od njih zarađuju velike iznose u inozemstvu od kojih se uplaćuju i doprinosi, visina njihovih mirovina je uglavnom daleko veća od prosjeka. Sportska mirovina je samo oblik zahvale države za postizanje izuzetnih sportskih rezultata i pronošenja pozitivne slike o Hrvatskoj u svijetu. Skorim izmjenama Zakona o sportu, broj primatelja će se znatno povećati s 221, koliko ih je trenutačno prema podacima Ministarstva turizma i sporta.
