Ideja časti Japancima se proteže kroz cijeli život; pokazuje se kroz poštovanje prema učiteljima, hrani, susjedima, zajednici i – starijim osobama. Za razliku od Europe – „starog kontinenta“ – i Japan i Kina posebno su socijalno pažljivi prema svojoj starijoj populaciji, te u brizi i poštovanju prema njima zaista mogu posramiti cijeli svijet.
Kad se spomene Japan, Nippon ili “Zemlja izlazećeg sunca”, prve asocijacije možda će vam biti obred čaja, samuraji, gejše i kimona. Malo upućeniji pomislit će na ritualno samoubojstvo “harakiri”, redatelja Akira Kurosawu, seriju “Shogun” iz osamdesetih, književnika Harukija Murakamija i – čast.
U Japanu se sve vrti oko časti, pojma za kojeg su mnogi zapadnjaci zaboravili što uopće znači. Čast stoji u srži odnosa prema poslu, prema kolegama, prema obitelji. Časno je čak i oduzeti sebi život ako nekoga iznevjerite ili vam posao propadne, ako nekoga osiromašite ili vam – unatoč trudu – radnici završe na ulici. Da, mnogi bi naši političari mogli štošta naučiti od Japanaca.
Ova samozatajna nacija prije svega vrednuje harmoniju, ljubaznost, samokontrolu, skromnost, marljivost i strpljenje. Nepristojnim se smatra bilo kakav ispad bijesa ili gubitak kontrole. Primjerice, ako se netko prema vama loše ponaša i uvrijedi vas, možete mu to reći, ali na nježan i poučan način. Ako dopustite da vas preuzme tjeskoba, zapravo ste napravili još gore nego onaj koji vas je uvrijedio. Ovakvo razmišljanje njeguje većina Japanaca. Dakle, sukobi se generalno izbjegavaju, jer bi to značilo izgubiti obraz, a obraz jest čast.
Tajna japanske dugovječnosti
Ideja časti Japancima se proteže kroz cijeli život; pokazuje se kroz poštovanje prema učiteljima, hrani, susjedima, zajednici i – starijim osobama. Za razliku od Europe – “starog kontinenta” – i Japan i Kina posebno su socijalno pažljivi prema svojoj starijoj populaciji, te u brizi i poštovanju prema njima zaista mogu posramiti cijeli svijet. Upravo je Japan zemlja poznata po dugovječnosti, te broji 60-ak tisuća stogodišnjaka. Nagađa se kako tajna japanske dugovječnosti leži u zdravoj prehrani, bogatoj povrćem, ali i u efikasnom zdravstvenom sustavu te velikom poštovanju prema starijima. Svaki peti stanovnik Japana ima više od 60 godina, a taj se broj ubrzano povećava i trenutačno je u Japanu gotovo dva milijuna stanovnika koji imaju više od 80 godina. Pa ipak, oni ne predstavljaju teret za svoje obitelji i društvo nego u većini slučajeva imaju važnu ulogu u obiteljskom životu: vode brigu o kući, u kojoj često žive sa svojom djecom, unucima, pa i praunucima, brinu o njima, održavaju dom, kuhaju. Nemaju osjećaj da su nepotrebni, suvišni, da im starost nema svrhu.
Što je Kanreki?
U doslovnom prijevodu “kan” znači ciklus, a “reki” kalendar.
Možda niste znali, no Japanci s posebnom pažnjom proslavljaju svoj 60. rođendan. Riječ je o tradiciji naslijeđenoj još iz drevne Kine. Proslavu organizira slavljenikova obitelj, a upravo je 60. rođendan poseban jer je slavljenik do te dobi ukupno 5 puta prošao puni krug kineskog Zodijaka sa svih 12 životinja (12 x 5 = 60).
Kako bi proslavili ovu posebnu prigodu, 60-godišnjaci nose žarko crvenu odjeću (malo nezamislivo kod nas, zar ne?) Tradicionalna odjeća sadrži crveni šešir i crveni prsluk bez rukava. Naime, “aka” znači “beba” ili “crvena” u japanskom. Dakle, 60-godišnja osoba ponovno je beba koja kreće u sljedeći 60-godišnji ciklus. To je ponovno rođenje, a upravo crvena boja simbolizira taj povratak, to jest ponovni početak, a također plaši i loše duhove.
Šezdeseta se naziva i godinom razmišljanja, jer se od ovih slavljenika očekuje kako će upravo u toj godini sagledati svoje živote i dostignuća te ovo vrijeme iskoristiti kao dobru priliku za planiranje smjera u kojem bi se željeli kretati dok započinju svoj drugi životni ciklus od šezdeset godina.
Uz Kanreki, Japanci imaju i mnogo drugih izgovora za dobru feštu, pa tako slave i Koki (70. rođendan), Kiju (77. rođendan), Beiju (88. rođendan), Sotsuju (90. rođendan), Kajimaya (97. rođendan), Hakuju (99. rođendan) i Hyakusai No Ga (100. rođendan).
Dan poštovanja prema starijim osobama – državni praznik
Do nedavno se strogo poštovala tradicija da roditelji ostaju živjeti u kući najstarijeg sina ili kćeri, no u zadnje vrijeme se japansko društvo moderniziralo, pa danas dio starijih Japanaca ne živi u obiteljima, nego u kvalitetnim staračkim domovima. No ponašanje prema njima nije se izmijenilo kada je u pitanju odnos s obitelji te se osobama treće životne dobi i dalje pruža ljubav i pozornost. Primjerice, u slučaju spriječenosti osobnog posjeta, nadležne osobe uspostavljaju video vezu kako bi mogli razgovarati s članovima svojih obitelji. Cijenu boravka u takvoj ustanovi podmiruju vlada, obitelj i osoba koja u njoj živi.
Svake se godine u Japanu obilježava “Dan poštovanja prema starijim osobama”, koji je državni praznik. Hvalevrijedno za zemlju za koju se do 2060. očekuje da će imati više od 40 posto populacije starije od 65 godina.
Poštovanje prema starijima utkano je i u autohtonu japansku religiju, šintoizam, koja predstavlja dugačak proces učenja i shvaćanja te svaki Japanac svoje odgovore na krucijalna životna pitanja mora – putem – pronaći sam, kao i u japanski jezik. Naime, u japanskom jeziku postoji sufiks “san” koji se kao znak poštovanja redovito koristi prilikom obraćanja starijima.
Zbog svega navedenog, smatrate li kako možda možemo ponešto naučiti od Japanaca?