Od mirovinske reforme znatnije povećanje mirovina bilo bi iluzorno očekivati
Povećanje mirovina i mirovinska reforma medijski su obilježile protekli tjedan među sadašnjim, ali i budućim umirovljenicima. Iako je riječ o dvije odvojene teme, one to nipošto ne bi smjele biti. Naprotiv, pitanje svih pitanja jest hoće li najavljena reforma u konačnici donijeti povećanje mirovina te na taj način ispuniti viši cilj od zadovoljavanja pukih direktiva kojima nas već neko vrijeme pritišću iz Europske unije. Sudeći prema sadašnjim pokazateljima, šanse da se tako nešto dogodi narednih godina vrlo su male.
Hoće li naši umirovljenici dočekati dostojniju starost? Foto/Pixabay
Neke od neugodnih najava oko buduće reforme mirovinskog sustava, poput one da će i žene i muškarci morati raditi do 67. godine života, u vezi su s visinom mirovina, jer da bi one bile veće, raditi moramo više i duže. Zvuči logično, ali daleko smislenije kada se primijeni na europske zemlje u kojima su uvjeti rada i življenja neusporedivo bolji, barem kada je o financijama riječ. U Hrvatskoj, ova mjera izgleda kao slabašni pokušaj da se nadomjesti poražavajući, gotovo izjednačen omjer radne i umirovljene snage, ali i sve sve veći odljev radnika upravo u te zemlje čiji bi nam mirovinski sustavi trebali poslužiti kao primjer.
Osim toga, bi li dvije godine dužeg rada uistinu i donijele veće mirovine, ili bi se one opet izgubile kroz sustav solidarnosti kojim se i dalje namiruju povlaštene kategorije građana, poput saborskih zastupnika? Iz Europe je zatraženo uvođenje reda i na tom polju, no na taj se dio još nitko nije oglasio.
Tijekom godine očekuje se još jedan rast
Tu je i drugi stup koji za sada ne donosi veće mirovine, a trebalo bi ga ojačati, no domaće gospodarstvo i dalje je na klimavim nogama pa nije jasno od kuda bi se uopće povećala izdvajanja za njega. Tako se među smislenijima pojavio prijedlog da on ipak bude dobrovoljnog karaktera pa da u njega uplaćuje tko koliko želi. Bila bi to vrsta štednje kao prakse koju uvodi sve veći broj zapadnih zemalja, jer se na socijalne sustave više nije za pouzdati ukoliko se želi dostojanstveno živjeti u starosti.
Dostojanstveni život u starosti glavno je pitanje više od milijun umirovljenika u Hrvatskoj kojima je ovih dana stigla pomalo apsurdna obavijest o usklađivanju mirovina za svega 59 lipa po godini staža, odnosno 0.94 posto što će im donijeti od pet do 20 kuna veće mirovine. Ministar Marko Pavić još je lani najavio da će se ove godine iz državnog proračuna za povećanje mirovina ukupno izdvojiti oko 1,4 milijarde kuna, no taj basnoslovni iznos nije ni približno dovoljan da bi ga umirovljenici osjetili u svojim novčanicima i frižiderima. Kako ste primili ovu vijest, najbolje govore komentari koje ste napisali. Kako je najavljeno, za očekivati je još barem jedan porast tijekom godine, ali sličnih razmjera sa svega nekoliko desetaka kuna više u novčanicima ukupno u 2018.
Indeksacija prema povoljnijem kriteriju
Postavlja se stoga pitanje, koliko bi tek trebalo novca osigurati da bi mirovine u Hrvatskoj bile tisuću kuna veće? Prema nekim izračunima, za to bilo bilo potrebno čak 15 milijardi kuna godišnje, što zvuči gotovo nemoguće. Milan Tomičić iz Sindikata umirovljenika Hrvatske s malih ekrana poručio je pak da sigurno postoje instrumenti kojima bi postojeće mirovine mogle porasti. Pritom, istaknuo je, valja voditi računa o novim umirovljenicima te povećati aktualnu vrijednost mirovine za 20 posto jer toliko su faktički oštećeni. Također, umirovljenici su od 2010. godine naovamo izgubili 14 posto mirovine zbog kombiniranja kriterija indeksa porasta cijena života i prosječnog porasta plaća. Takvo je usklađenje danas postalo simbolično i uvredljivo. Ono bi se, smatra Tomičić, trebalo događati na temelju povoljnijeg kriterija.
Jedno je sigurno, u tom slučaju ne bismo imali za naše umirovljenike sramotnu situaciju da im mirovine rastu za 59 lipa, a ne bi bilo ni potrebe izdvojiti tolike milijarde svake godine, iako su mirovinski fondovi prošlu godinu zaključili sa 92 mld. kuna.
I dok čekamo veće mirovine, brojke iz tablica u nas i dalje neumorno zure ponavljajući iznova da u Hrvatskoj gotovo pola milijuna umirovljenika živi s manje od 2.000 kuna, pri čemu je prosjek 2.317 kuna, što svakako ide u prilog sve glasnijim traženjima umirovljenika.
