Tek što je umirovljenicima isplaćena 2,46 posto veća mirovina, dočekala ih je neugodna vijest o poskupljenjima koja premašuju iznos povišice. Povećan je i prag siromaštva, što dvije trećine starijih građana stavlja ispod te linije. Nema sumnje, jedno od najvećih usklađivanja donijelo je u konačnici negativnu računicu.
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Jedno od najvećih usklađivanja mirovina prema rastu cijena i plaća umirovljenicima je u rujnu donijelo 2,46 posto veće mirovine, odnosno 63 kune na prosječnu mirovinu od 2.581 kunu. Nova vrijednost mirovine od 71,53 kune po godini staža računa se od 1. srpnja pa su građani uz povišicu za kolovoz dobili i zaostatke za srpanj. No, cijene hrane znatnije su skočile već u lipnju i srpnju, da bi u kolovozu došlo do rekordnih poskupljenja.
Simboličku povišicu “popapala” je inflacija
Državni zavod za statistiku objavio je danas kako su potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 posto. Pritom su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu porasle za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok od kada se prate ti podaci od 2011. godine.
Dakle, laički gledano, umirovljenicima smo u postotku dali manje nego što su poskupjele cijene pa su u svakom slučaju na gubitku, umjesto na dobitku, a standard življenja im je sve lošiji. Tek će im se eventualno na slijedećem usklađivanju nadoknaditi rast cijena, jer se pritom gleda prethodno polugodište. Slaba je tako utjeha 63 kune veća penzija, mnogima i manje s ispodprosječnom mirovinom, ako skuplje plaćamo kruh, ulje, šećer, povrće…
Istovremeno, novi udar dolazi u iznosu novog praga siromaštva za samca u Hrvatskoj. Linija je pomaknuta za dvjestotinjak kuna te sada umjesto 2.710 kuna iznosi 2.927 kuna. Čak dvije trećine umirovljenika ima mirovinu manju od te granice, a čak je polovini građana nedostižna prosječna mirovina koja je 346 kuna ispod praga siromaštva. Ne treba ni govoriti da su mnogi udovice i udovci, žive sami te ne mogu preživjeti od takvih mirovina, a mnogi ni ne bi da nema djece, unuka i poslova sa strane.
Polovina mirovina ispod 2.375 kuna
S tim u vezi ovog nam je tjedna otkriven još jedan pokazatelj stvarne slike umirovljeničkog života, a to je medijalna mirovina. Očekivano, ona je niža od prosječne te iznosi samo 2.375 kuna. Podatak koji je tek sada postao javno poznat govori da točno polovina umirovljenika preživljava s manje od 2.375 kuna, što je 206 kuna manje od prosječne mirovine, odnosno najmanje 552 kune ispod praga siromaštva.
Neugodna vijest stiže i od banaka onima koji su u prešutnim prekoračenjima koja se sada moraju podmiriti jer je HNB shvatio da je riječ o nelojalnoj praksi poticanja života na dug, kao da je umirovljenike na to natjerala rastrošnost, a ne puka egzistencijalna potreba.
Većina umirovljenika kupuje proizvode na akcijama u trgovačkim centrima, dok su im obližnje trgovine jednostavno preskupe. Za nekoliko desetaka kuna rujanske povišice, možda bi uspjeli kupiti kilogram mesa više ili platiti jedan od lijekova, pokriti dio režija, no ovu je povišicu, nema sumnje, pojela inflacija koja nezaustavljivo raste.
