[KOMENTAR] Nemate ‘najnižu’ ili ‘obiteljsku’ mirovinu? Reforme će vas zaobići
Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Nacionalni plan borbe protiv siromaštva, Akcijski plan borbe protiv siromaštva – sve redom novi dokumenti dijelu umirovljenika obećavaju jednu te istu stvar. Treba li se pomiriti da vlada polako odustaje od stvarne pomoći sadašnjoj generaciji umirovljenika?
Foto: Unsplash
Nacionalni plan oporavka i otpornosti slovi za najvažniji recentniji dokument u režiji vlade. Tako je ministar financija Zdravko Marić najavio da je pred nama razdoblje od čak 77 reformi, ali tek manji dio njih se odnosi na umirovljenike. U suštini, ne radi se ni o kakvom golemom reformskom procesu nego o raznim promjenama i izmjenama o kojima hrvatska javnost već desetljećima sluša.
Što se tiče mirovina, najveća novost je reforma obiteljskih mirovina koju, iz sadašnje perspektive, doista možemo nazvati većim reformskim zahvatom. Pored njih, fokus je još na ‘najnižim mirovinama’, ali tu će doći do minimalnog pomaka odnosno rasta od mršavih tri posto.
Svi dokumenti problematiziraju – obiteljske i najniže mirovine
Pored nacionalnog plana oporavka, vlada je ovih dana objavila nacrt novog Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva u kojem se, što se tiče mirovina, ponovno naglašavaju isključivo najniže i obiteljske mirovine. Prosjek i jedne i druge kategorije su značajno niže od prosječne mirovine. Ako uzmemo podatak od Ministarstva rada da prosječna mirovina iznosi 2.874,55 kuna, prosječna obiteljska mirovina iznosi 81 posto tog iznosa, a prosječna najniža samo 65 posto tog iznosa.
No, kako ne bi od stabla propustili vidjeti šumu, čak i prosječna mirovina od 2.875 kuna je sama po sebi problematična jer je niža od linije siromaštva koja iznosi 2.927 kuna. Dakle, cilj reformi u narednom razdoblju bit će povećati primanja korisnicima obiteljske mirovine i najniže mirovine.
Ciničan šamar za korisnike najniže mirovine
Najniža mirovina je poprilično nespretan izraz u mirovinskom sustavu. Ovdje se točno misli na ljude kojima u rješenju o mirovinu piše da imaju najnižu mirovinu. Ukratko, ona predstavlja najnižu mirovinu za jednu godinu odrađenog mirovinskog staža. Može iznositi 1073 kune za 15 godina radnog staža ili 2861 kuna za 40 godina radnog staža. U oba slučaja se radi o najnižoj mirovini.
No, prosječna najniža mirovina iznosi 1901 kunu.
Borba protiv siromaštva vlade za njih izgleda ovako – dat ćemo vam 1,5 posto povećanje u 2023. godini i onda još jedno povećanje od 1,5 posto u 2026. godini.
Problem kod vladinih dokumenata je, osim što na razini čitanja stvarno zvuče kao da su napisani s teškom mukom, na momente ulaze u teritorij čistog ludila. Doslovce ljudima s 1900 kuna mirovine obećaju dva povećanja od tridesetak kuna u sljedećih PET GODINA i onda ustvrde da će time omogućiti “dostojanstveno starenje, manji rizik od siromaštva i socijalne isključenosti i smanjenje nejednakosti u društvu”.
Što ako nemate obiteljsku ili najnižu mirovinu?
Hrvatska ima oko 800 tisuća umirovljenika čije su mirovine ispod linije siromaštva. Imat će ih i nakon ovih reformi. Daleko od toga da se korisnicima obiteljske mirovine i najniže mirovine ne treba pomoći, ali što je s ostalim umirovljenicima?
Ipak postoje i starosne mirovine, koje nisu ni u kategoriji najnižih, ni u kategoriji obiteljskih, koje su vrlo male, a od ovih promjena neće imati nikakve koristi. Jedina stvar koja bi njima mogla povećati primanje jest ako Hrvatska u sklopu reforme obiteljskih mirovina donese nešto poput Zakona o nasljeđivanju dijela mirovina preminulog partnera, no i ta je teza na klimavim nogama jer se za sada još ne znaju pod kojim uvjetima će se dio mirovine moći naslijediti niti tko će sve moći pristupiti tom pravu.
Začinimo još sve ovo s pesimisitčnom idejom da se od sadašnje generacije umirovljenika odustalo. Drastični rast mirovina vrlo vjerojatno se neće dogoditi za vrijeme života sadašnjih umirovljenika, jer vladajući već i kod običnog usklađivanja od 1-2 posto vole naglasiti koliko je to zapravo – skupo za državu.
