Izborna je godina, a domaći političari opet su se dosjetili gorućeg problema države – mudruju oko rada nedjeljom. U fokusu su opet radnici u dućanima, mahom žene, a glavni argument je da trebaju dobiti nedjelju kako bi proveli više vremena s djecom. Postoji vrlo lagan način reguliranja rada nedjeljom, a ponovna rasprava o tom pitanju pokazuje da je Hrvatska potpuno slijepa na trendove koji se rađaju u svijetu.
Foto: Pixabay
Moram priznati da još uvijek nisam usavršio rutinu odlaska u nabavku i da ponekad moram do trgovine i nedjeljom. Dvije najbliže ne rade uopće, treća radi do dva, tek četvrta koja je u drugom kvartu radi kao i svakim drugim danom. Prolazim pored nekoliko otvorenih kioska, ZET i dalje vozi po svojim rutama (doduše, s prorijeđenim nedjeljnim voznim redom), niti jedan kafić na ruti nije zatvoren i dolazim do svoje trgovine.
U trgovini susrećem stotine ljudi koji svoju nabavku nisu obavili ranije, pa baš kao i ja moraju u trgovinu nedjeljom. Ne bude prevelika gužva, ali ljudi kupuju na veliko – računi se penju i po nekoliko stotina kuna, a letimičnim pregledom shvaćam da mnogi šopingom u nedjelju zapravo rade pripremu za nadolazeći tjedan.
Rad nedjeljom je skuplji – i to je dobro
Domaći političari opet su pokrenuli temu ograničavanja rada nedjeljom, suspektno u predizborno vrijeme. U fokus se stavljaju blagajnice u trgovinama, koje uz male plaće redovito rade nedjeljom.
Zakon o radu već danas kaže da radnici koji rade nedjeljom imaju pravo na povećanu plaću. To se uglavnom svede na oko 50% dodatne dnevnice, što jest dodatan motiv za radnika da radi nedjeljom, ali se radi o relativno niskom iznosu.
Domaći političari kemijaju i smislili su iz koje države bi prekopirali regulaciju rada nedjeljom. Spominje se austrijsko rješenje prema kojemu bi u Zakonu o radu propisali koliko nedjelja u godini može odraditi jedan radnik.
Zašto umjesto toga ne bi jednostavno povećali cijenu rada nedjeljom, recimo na 100%, pa bi radnici nedjeljom primili dvije dnevnice? Ako govorimo o blagajnicama, dodatni novac bi im sigurno dobro došao, a radili bi isto koliko rade i danas.
Što je s drugim zanimanjima?
Suludo bi bilo kvantificirati vrijednost provođenja vremena s obitelji i s djecom nedjeljom, ali se zato vrlo lako može pravno regulirati rad nedjeljom. Pa onda poslodavac koji želi raditi nedjeljom nagradi te radnike s duplo većom dnevnicom. Ako mu je to preskupo, neka čeka ponedjeljak.
Uvijek mi je sumnjivo kada Vlada u trenutku predlaganja nekog zakona vuče paralele s točno specifičnim zanimanjima, u ovom slučaju blagajnicama, kao da druga zanimanja ne postoje. Ako ta blagajnica nedjeljom želi s obitelji otići na ručak ili piće u restoran ili kafić, opet će ih tamo poslužiti neki drugi radnik koji radi nedjeljom. Ako otac želi djecu odvesti na utakmicu (koje su češće vikendima), opet će ih tamo dočekati broj zaposlenika koji rade na stadionu. A ako žele gledati televiziju, HRT im neće pustiti snimku od subotnjeg Dnevnika, nego će emitirati Dnevnik kojeg su radili čitavu nedjelju.
Što je sa svima njima? Kada bi povećali naknade za rad nedjeljom, ljudi bi imali sigurno veću motivaciju raditi tim danima (ne zaboravimo da će im jedan drugi dan u tjednu biti slobodan) jer će dobiti veće plaće. A ako im propišete maksimalni broj radnih nedjelja, u velikim tvrtkama bi mogla patiti organizacija posla jer će vam se u ključnom trenutku dogoditi da ne možete formalno pravno raditi baš tu nedjelju kada biste trebali.
Otvaraju se trgovine bez blagajnica
I dok državni vrh u 2020. godini raspravlja o blagajnicama i radu nedjeljom, na drugom kraju svijeta počinje automatizacija koja će u dogledno vrijeme ukinuti ogroman broj radnih mjesta. Pa i radno mjesto blagajnice.
Amazon je nakon pet godina igranja s idejom u utorak u Seattleu otvorio prvu trgovinu bez blagajnica. Ne radi se o pukom skeneru barkodova na mjestu blagajne i POS uređaju na kojem možete platiti (tako nešto već možete vidjeti i kod nas), nego su otišli korak dalje.
Ako ste ikada pokušali ili vidjeli nekoga u domaćim trgovinama kako sami pokušavaju platiti svoj račun, mogli ste primijetiti da to ne ide tako glatko. Robotski glas vam govori da niste savršeno skenirali bar kod, viče vam upute, a ljudi iza vas čekaju… u najmanju ruku radi se o blago stresnom iskustvu.
S druge strane, u Amazonovih 966 kvadrata moći ćete kupiti sve kao i u bilo kojoj drugoj trgovini, ali vam neće trebati blagajnice. Morat ćete, doduše, imati njihovu aplikaciju s kojom ćete skenirati namirnice, potrpati ih u vrećicu i izaći iz trgovine bez čekanja na blagajni. Neće biti ni vaganja, svaki artikl će biti zaseban. Ako želite bananu, platit ćete ju 19 centi. Ako želite dvije, platit ćete ih 38 centi i tako dalje.
Amazon je stavio veliki naglasak stavio na tehnologiju – ona bi trebala biti toliko jednostavna da ju nećete ni primijetiti da ju koristite.
Automatizacija će neka radna mjesta uništiti, a neka stvoriti
Automatizacija i gubitak radnih mjesta se neće dogoditi preko noći, ali će se dogoditi. Svakoga dana se diljem svijeta rodi oko 360 tisuća malih beba. Većina njih će za nekoliko godina imati svoja prva iskustva u trgovinama. Ta iskustva im neće biti nalik mojem ili vašem, nego će kupovati na “Amazonov način”.
Nove generacije možda neće imati potrebu fizičkog odlaska u trgovinu. Sve namirnice će naručiti preko interneta, a u vrlo kratkom vremenu će ih dronovi dostavljati na njihove kućne pragove.
Isto je i s brojnim drugim radnim mjestima – već danas se usavršava tehnologija samovozećih automobila, koja prijeti brojnim vozačima autobusa, kamiona, pa i taksistima. Međutim, automatizacija će stvoriti druga radna mjesta – netko će te automobile trebati održavati, provjeravati rade li kako su zamišljeni, izmišljati još bolje samovozeće automobile, još bolje blagajne i tako dalje.
Ako ste protiv rada nedjeljom, ne morate raditi uopće. Radit će roboti, a kada šefovi shvate da su roboti efikasniji, jeftiniji i da im nije problem raditi nedjeljom – krenut će otkazi. A tada će mnogi poželjeti da mogu naći posao, makar i nedjeljom.
