[KOMENTAR] Nasljeđivanje mirovine pokojnog partnera: Koliki dio će nam dati, sto kuna?
Do kraja mandata ove Vlade, hrvatski umirovljenici bi se trebali pridružiti dijelu europskih umirovljenika koji nakon smrti supružnika mogu naslijediti dio njihove mirovine uz zadržavanje svoje. Sjajno! Ipak, najvažnije pitanje u ovoj priči je o kolikom se dijelu mirovine radi i kakve će vam uvjete natovariti.
Foto: Unsplash
Ako ste čitali naš portal u zadnjih mjesec dana, mogli ste primijetiti da se sve glasnije priča o izmjenama obiteljskih mirovina. Po novom, umirovljenici će moći naslijediti dio mirovine pokojnog bračnog partnera i pritom zadržati svoju mirovinu. Na tragu je to nekih europskih praksi (ta mogućnost postoji u desetak europskih država), ali i dugogodišnja želja aktivističkog dijela umirovljeničke populacije.
Kada objavljujemo takve vijesti, uvijek se nađe netko tko je uvrijeđen. ‘Zar mi koji smo samci nemamo pravo na život?’, pitala se jedna naša čitateljica.
No, njeno pitanje nekako ima smisla jer će se opet u mirovinskom sustavu nešto dati jednima, a druge će se potpuno zanemariti.
Ne trebamo biti pretjerano optimistični
U domaćim tiskovinama ste o novom modelu obiteljskih mirovina mogli čitati otprilike ovako; Prvo jedan list objavi da je taj prijedlog zakopan u nekom važnom državnom dokumentu s nabrojanim budućim reformama te napišu kako će preživjeli bračni par moći naslijediti 50 posto mirovine preminulog. Računamo u glavi, radi se o milijardama. No, stiže neka lova iz Europske unije pa tko zna?
Dan ili dva nakon, isti list objavi kako je procjena od 50 posto vjerojatno nerealna s obzirom na koronakrizu i na naš proračun (koji je debelo u crvenom) pa se krene raditi na spuštanju očekivanja. Procjena od 50 posto pada u vodu pa se spekulira s manjom cifrom od recimo 30 posto. Računamo u glavi, i dalje je riječ o milijardama.
Tjedan dana kasnije drugi se list pozabavi s istom tematikom i sada je i 30 posto previše. Analiziraju se susjedi Slovenci, kod njih je “tek” 15 posto, ali zna se da Slovenci imaju dobre mirovine pa je i to “bolje išta nego išta”.
Brz je put od 50 do 15 posto, a u Hrvatskoj bi konačni postotak mogao biti još manji.
Postavit će uvjete tako da što manje koštamo
Sada još treba postaviti i uvjete jer se tu spominju neki imovinski cenzusi. Kada smo već kod cenzusa, imajte na umu da je proteklih 15-ak godina ova država ljude s mirovinom od 1.940 kuna smatrala bogatašima pa im uglavnom nije davala nikakve olakšice. Doduše, ove godine je to “maestralno” popravila i sada je bogat samac koji ima više od 2.000 kuna mirovine. Naime, cenzus je za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za samca rastao za 61 kunu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno se na Međunarodni dan starijih osoba čak pohvalio s tim potezom, navodeći ga kao dobar primjer suradnje s umirovljeničkim udrugama. Efekte toga fijaska možete vidjeti OVDJE.
Možda će samo neki umirovljenici moći naslijediti mirovine, država bi mogla propisati da to budu oni koje ona smatra siromašnima. Novi model obiteljskih mirovina možda zaživi kao neki mehanizam za popravljanje ispodprosječnih mirovina, a ne kao novo mirovinsko pravo koje mogu koristiti svi građani.
Pogledajte kako je samo najavljena “nacionalna mirovina”
Na sličan način pumpala se i priča oko takozvane nacionalne mirovine, pojavljujući se kao obećanje u izbornim ciklusima barem 15 godina unatrag. HDZ ju je u svoj predizborni program ubacio 2016. godine, a bit će i prvi koji će ju uvesti u zakonodavstvo.
Samo, to neće biti nacionalna mirovina. Osim i što je formalno promijenila ime (sada se zove nacionalna naknada za starije osobe) promijenila je i iznos. Naime, HDZ je u tom predizbornom programu kazao kako će uvesti nacionalnu mirovinu koja će iznositi “najmanje 40 posto minimalne plaće”.
Minimalna plaća u ovom trenutku iznosi 3.250 kuna, a 1. siječnja 2021. godine iznosit će 3.400 kuna. Istog dana na snagu će stupiti Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
Kada bi gledali koliko je 40 posto minimalne plaće, ove godine bi to bilo 1.300, a u već iduće godine 1.360 kuna.
Međutim, nacionalna naknada za starije osobe iznosit će ravno 800 kuna koliko iznosi i naknada za socijalno ugroženog pojedinca. Jedina značajna razlika bit će u uvjetima ostvarivanja, ali u suštini apsolutno ništa revolucionarno. Utjecaj na smanjivanje siromaštva među starijom populacijom bit će praktički nikakav.
Tako bi na kraju mogle proći i obiteljske mirovine. Važno je krenuti ambiciozno, putem potiho izmasakrirati vlastite ambicije, a na kraju pored obećanja o novom modelu obiteljskih mirovina ponosno staviti zelenu kvačicu. Misija ispunjena, svi sretni osim umirovljenika.
__________________________________
Komentar je stav autora
