[KOMENTAR] Nacionalna mirovina smanjila bi siromaštvo kada bi država svim starijima dala 800 kuna
Uvođenje nacionalne mirovine za građane koji po životnoj dobi jesu za mirovinu, ali radom nisu ostvarili minimalnih 15 godina staža, Hrvatska je predvidjela još 2017. godine i kao što vidimo, teren za njezino uvođenje pripremao se skoro četiri godine. Čovjek bi pomislio da će kroz toliko vremena država smisliti nešto veleumno, a zapravo je smišljala kako da sama sebi stvori što manji izdatak. Hoće li naši starci sada doista biti manje siromašni, što se čitavo vrijeme predstavlja kao cilj ovog instituta?
Ilustracija: Rawpixel
Nepunih mjesec dana prijava za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu pokazuju dosta poražavajuće brojke koje ne odgovaraju realnosti života starog hrvatskog puka. Čovjek bi pomislio da ih je siromašno svega nekoliko tisuća, dok ostali žive kao bubrezi u loju. Razlog svakako ne leži u tomu da im tih 800 kuna ne trebaju, nego u prestrogo postavljenim uvjetima, kao i činjenici da mnogi već primaju socijalnu pomoć u jednakom ili sličnom iznosu pa ne vide realnu korist. Osim što bi bili opterećeni nepotrebnom birokracijom koja im ne donosi značajnu promjenu, izuzev semantike (nije guša, nego je vrat ili ako hoćete onaj drugi, malo prostoji primjer…).
Zar starice bez mirovine muža moraju pitati 50 kuna?
Prvo i osnovno, iznos nacionalne naknade gotovo je jednak ili čak i manji od socijalne pomoći, koja za samca iznosi 800 kuna, a za radno nesposobnog samca 920 kuna. Kako starije i socijalno ugrožene osobe uglavnom jesu samci u ruralnim sredinama gdje su živjeli od alternativnih oblika rada, što bi njih trebalo potaknuti da jedno pravo zamjene drugim? U oba slučaja, iznos od kojega će preživljavati bit će jednak, odnosno bit će jednako siromašni.
Eventualna korist pojavljuje se u slučaju imovinskog cenzusa koji je postavljen kao uvjet za dobivanje zajamčene minimalne naknade (socijalne pomoći), dok se on ne gleda kod nacionalne naknade za starije. Drugim riječima, ako imate vikendicu na moru, ali nemate prihoda (barem ne onih zabilježenih) imate pravo na 800 kuna nacionalne naknade. Hoćete li vi tu vikendicu istovremeno svakog vikenda iznajmljivati na crno, državu to ne zanima. Dakle, ni u ovom slučaju ne dolazi do smanjivanja siromaštva.
Ali ono što državu ipak zanima jest financijsko stanje vaših ukućana. Znači, nije dovoljno da vi nemate mirovinu, a stariji ste od 65 godina, što bi trebao biti smisao nacionalne naknade za starije. Ni vi ni član kućanstva ne smijete ostvarivati prihod veći od 800 kuna mjesečno. Tako će nacionalnu naknadu dobiti onaj tko zaradi primjerice 750 kuna mjesečno, kao i onaj koji ne zaradi ništa. Posebno je to nepravedno prema starijim ženama koje nisu ostvarile 15 godina staža, žive bez vlastitih prihoda u starosti, ali ako im suprug prima mirovinu veću od 1.600 kuna, nemaju pravo na ovaj zajamčeni minimum koji bi im na taj način ipak vratio dostojanstvo i smanjio njihovo siromaštvo, ako ništa da supruga ne moraju tražiti 50 kuna kada idu u trgovinu.
Bračani već kuju planove kako se domoći 800 kuna
U ovih nepunih prvih mjesec dana za nacionalnu naknadu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavilo se svega oko 5.200 starijih. Država predviđa da će ovim pravom obuhvatiti svega oko 20 tisuća starijih. Daleko je to od realnih potreba, a čak su i oni najsiromašniji starci demotivirani malim iznosima koji im se preklapaju s ostalim oblicima socijalnih pomoći, kao i strogo postavljenim dohodovnim cenzusima.
Ne možemo zaključiti, za razliku od renomiranih ekonomskih analitičara, da će ovaj načelno pozitivan institut smanjiti siromaštvo u starih Hrvata. Stručnjaci idu čak toliko daleko da misle kako nacionalna naknada može biti demotivirajuća u smislu rada. Znači li to da netko neće raditi i uplaćivati doprinose jer ga na kraju balade čeka, ni manje ni više, zajamčenih 800 kuna i to samo ako on ili onaj s kim živi nema prihode veće od toga iznosa? Nekako nam je takav scenarij teško zamisliv. Možda neki 55-godišnji samac na Braču već sada kuje ozbiljne planove kako će za deset godina “rentati” na crno staru obiteljsku kuću uz more, a uz to fino od države primati 800 kuna džeparca. S druge strane, žena koja je radila 14 godina, fali joj ta jedna, a muž ima 1.700 kuna mirovine, neće dobiti ništa. Oni za ovu državu nisu siromašni? A koliko je takvih…
Za kraj, upitna je i ekonomska računica da nacionalna naknada ugrožava pravednost mirovinskog sustava, jer je tih 800 kuna, za nekoga tko na primjer nikada nije radio, vrlo blizu iznosu najniže mirovine za 15 godina staža koja je 1.041 kunu. Analitičari idu toliko daleko tvrdeći da je u tom kontekstu 800 kuna prevelik iznos. Ne bi li bilo logičnije gledati obrnuto, da su mirovine te koje su premalene?
Naposljetku, o kakvom mi to smanjenju siromaštva govorimo, ako znamo da preko pola milijuna hrvatskih umirovljenika živi ispod granice siromaštva? Kada bismo svima njima dali 800 kuna, onda bismo mogli govoriti o nekom pomaku, ako uopće i tada.
_____________________________________________
*Komentar je stav autora
