[KOMENTAR] Kako to da odjednom imamo sposobnost rješavanja problema “preko noći”?
Korona je izazvala nezapamćen potres u većini svijeta. Hrvatska, koja tradicionalno kaska za razvijenim zemljama i prati ih “u drugoj” brzini odjednom je pokazala da zna ubaciti u petu. Stožeru i Vladi raste popularnost, ali to što su pokazali da se neki problemi mogu riješiti “preko noći” nije samo dokaz njihove uspješnosti – nego i dokaz da nas godinama vuku za nos.
Foto: Andrej Plenković | Youtube screenshot
Hrvatska se digitalizira desetljećima, a u proteklih mjesec dana se digitalizirala najviše. Prije koronavirusa, majstori digitalizacije su ju provodili tako sporo i neučinkovito, da su određene institucije e-mailove koje zaprime (i odgovore koje šalju) svejedno printali i pohranjivali u pismohranu. Iako imaju kopije primljenih i poslanih poruka u digitalnom obliku. Ljudi su polako počeli gubiti nadu da država uopće zna što je digitalizacija.
Prije mjesec dana zatvorili smo škole i vrtiće. Nije prošlo ni par dana, a učenici su dobili online i TV školu. Nije ni ona bez svojih problema, ali funkcionira više manje na sličan način kao i drugdje u Europi gdje su škole zatvorene.
Par dana kasnije, uveli su zabranu napuštanja prebivališta. U manje od mjesec dana dogodile su se dvije stvari – prvo se pokazalo da je sustav općina toliko nakaradan da su ljudi morali moliti lokalne političare da im daju dopuštenje da odu u najbližu ljekarnu ili benzinsku postaju, jer je ona u drugoj općini kojoj nemaju pristup. Druga stvar je i sada već famozno izdavanje više od 900.000 propusnica, većinom digitalnim putem.
Odjednom može i županijska inspekcija domova za starije
U posljednje vrijeme događaju se proboji zaraze u domove za starije i nemoćne. Ministarstvo koje ima devet inspektora je zbog koronavirusa prvo ukinulo sav inspekcijski nadzor, a sada odjednom postoje svi uvjeti da se organiziraju županijske inspekcije koje će vršiti barem neku vrstu nadzora u ustanovama koje skrbe o starijima. Čak da županijske inspekcije imaju samo jednog člana (a imat će ih više), to je minimalno 21 nova osoba koja će češljati domove za starije. Na postojećih 9, to je skok od 233%! Ne zaboravimo da je Ministarstvo socijalne politike još prošle godine odbilo postrožiti inspekcijski nadzor.
Naravno, novi inspektori neće po zanimanju biti baš inspektori socijalne skrbi, ali će “golim okom” moći otklanjati vidljive probleme u domovima za starije.
Opet, kako to da prije pola godine ne može, a sada odjednom može? Problem je što su ljudi morali početi umirati, na posve javan način i pod povećalom medija, da ideja županijskih inspekcija zaživi. Jer, inače kada ljudi umiru po domovima za starije i nemoćne, bilo zbog nemara ili zbog loših uvjeta – to je u redu. Tada nije bilo potrebe za radikalnim promjenama i jačanjem nadzora nad industrijom skrbi za starije. Čak ni nakon Andraševca gdje je u ilegalnom obiteljskom domu izgorjelo šestero korisnika.
Sve ovo su mogli napraviti ranije
Na krilima relativno dobrih rezultata Stožera oko epidemije, HDZ je ponovno najpopularnija stranka u državi. Malo toga im se oko reakcije na epidemiju može prigovoriti s obzirom na rezultate, iako nitko nije posve bezgrešan.
Saznali smo i da velik dio javne uprave može funkcionirati tako da ih otprilike pola jedan tjedan radi, a drugi tjedan preostala polovica. Nema više slanja sa šaltera na šalter, puno toga se može napraviti online.
Na jesen su parlamentarni izbori, tko zna, možda napokon zaživi i glasanje elektronskim putem. Mada su do prije samo nekoliko godina političari govorili da za takvo nešto “nemamo uvjeta”. A sada saznajemo da praktički imamo uvjeta za sve što poželimo. Možda i dobijemo drugačiji, efikasniji ustroj države.
Popularnost političkih stranaka pokazuje da je Vlada za svoj posao dobila neku vrstu nagrade. To je u redu, to je na nekoj osnovnoj razini reakcija građana koji gledaju oko sebe i primjećuju da se država nije posve raspala, kao što su mnogi strahovali. Ali isto tako bi se trebali zapitati zašto nas sve ove godine vuku za nos, je li nam stvarno trebala epidemija da pokrenemo neke osnovne procese koji državu čine efikasnijom?
Ta efikasnost će nam itekako trebati u budućnosti, posebice nakon ljeta ako se turistička sezona pokaže katastrofalnom, a država ostane bez velikog dijela kolača na koji je navikla.
