Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, čini se, utabat će put suradnje između vladajuće većine i njihovog najnovijeg člana Silvana Hrelje. Iako se radi o relativno malenim zakonskim izmjenama od kojih će potencijalnu korist imati nekoliko tisuća ljudi u Hrvatskoj, u samom prijedlogu zakonskih izmjena Hrelji je serviran zicer.
Foto: Josip Aladrović, Silvano Hrelja | Mirovina.hr
U Saboru se danas raspravlja o izmjenama glavnog umirovljeničkog zakona. Vlada je kao predlagatelj praktički niotkuda u hitnu proceduru uputila prijedlog prema kojem će i korisnici obiteljskih mirovina moći raditi na pola radnog vremena uz primanje svoje mirovine. Argumentacija – treba pomoći tržištu rada, prosječnom korisniku obiteljske mirovine koji prima malo više od 2.000 kuna treba dopustiti da zaradi, a kao i uvijek, tu je i ciničan komentar da će umirovljenicima koji rade usput proraditi i društveni život pa neće više biti isključeni iz društva.
Reakcija umirovljenika očekivana – bavite se glupostima, duplo povećajte mirovine i tako dalje.
Projektna suradnja
Riječ koalicija je zbog raznih prebjega i žetončića u Hrvatskoj postala poput psovke, ali političari su se nemušto snašli i sada za identičnu stvar koriste izraz projektna suradnja. Vladajuća većina je, kada zbrojimo i oduzmemo sve ruke s kojima su do nekidan raspolagali, doista bila na tankom ledu. To je HSU-ovom Silvanu Hrelji poslužilo kao idealna prilika da, kako je rekao, u zadnjem saborskom mandatu napravi “testament za umirovljenike”.
Doista, radi se o prilici koja se ne propušta. HDZ je taman toliko jak da može praktički samostalno (uz manjine) imati većinu u Saboru i nije im potrebna kobasica od koalicije. Dovoljni su po jedan Hrebak i jedan Čačić. No, kada je Čačić zbog lokalnih izbora počeo davati signale koje se nisu svidjeli premijeru, Hrelja je preko N1 televizije poslao javnu ponudu – riješite obiteljske mirovine i vaš sam.
HDZ mu je pružio ruku.
U praksi
Većim političkim strankama neobično je važno da, barem na izborima, imaju neku umirovljeničku stranku uz svoje ime. “Njima je važna ta umirovljenička značkica”, navodno je rekao šef jedne umirovljeničke stranke kada je ulazio u predizbornu koaliciju.
No, većina umirovljeničkih stranka lako se iskoristi i odbaci, ali ne i Hrelja. On je barem nominalno postavio gard “slobodnog strijelca” koji će podržati sve dobre prijedloge vladajućih za umirovljenike, uz neke svoje uvjete.
Vratimo se na današnju raspravu u Saboru i na jedan detalj koji bode u oči. Kod rada umirovljenika u Hrvatskoj postoji odvratan mehanizam, kojim se onima sa stvarno niskim mirovinama, u slučaju zaposlenja, dio mirovine obustavlja. Radi se o ljudima koji imaju rješenje o najnižoj mirovini. U Hrvatskoj može postojati umirovljenik s mirovinom od 2.000 kuna koji ima najnižu mirovinu i umirovljenik s identičnom mirovinom čija mirovina nije najniža. U slučaju da se umirovljenik s najnižom mirovinom zaposli na pola radnog vremena, uz plaću dobit će umanjenu mirovinu za otprilike 600-700 kuna. S druge strane, ovaj koji također ima mirovinu od 2.000 kuna, ali ne i najnižu, primat će pun iznos mirovine kad se zaposli.
Prijedlog vlade je napravljen tako da ga Hreljin amandman spasi
Objašnjenja zašto se umirovljenicima koji rade skida dio mirovine, iako su teški siromasi, su odvratne birokratske naravi. Država tu ne štedi praktički ništa. U Hrvatskoj u ovom trenutku radi oko 17 tisuća umirovljenika (što je povijesni rekord) – ali tek manji dio njih su korisnici najniže mirovine koji su penalizirani sa spomenutih 600-700 kuna. Logika je nevjerojatna – ljudi se zaposle jer imaju premala primanja, ali prvo im se od mirovine oduzme da bi mogli na poslu zaraditi.
Većina umirovljenika zapravo ni ne bi naišla na taj problem da se zaposle (jer većina ipak nema rješenje o najnižoj mirovini), ali radi se o takvoj antireklami da čak i jedan anegdotalni primjer može doći do stotina tisuća umirovljenika koji će posljedično biti demotivirani od bilo kakvog rada.
Hrelja je najavio da će amandmanima pokušati riješiti ovaj problem. I gle čuda, ministar nikad susretljiviji:
“Siguran sam da ćemo kroz saborsku raspravu i kroz amandmane doći do još kvalitetnijih rješenja”, replicirao ministar rada direktno Silvanu Hrelji.
Da će Hrelja poslati takav amandman, zna se već danima unaprijed. Ali važno je da nam se to odvije pred očima, važno je da to uđe u povijest.
Situacija iz koje svi izlaze kao pobjednici
Naravno, treba pričekati rezultate glasanja i hoće li vlada doista prihvatiti Hreljin amandman. To ćemo vjerojatno saznati već idućeg tjedna.
Vlada će tada nastaviti trabunjati o “nastavku mirovinske reforme” koja je nakon sindikalne intervencije postala “mirovinska reformica”, a Hrelja će moći reći da je od vlade koja suštinski ne razumije probleme umirovljenika svojom ekspertizom ispravio lađu na dobar kurs.
I svi će oni biti u pravu. Štetna stvar će se izbaciti iz Zakona o mirovinskom osiguranju, vrlo vjerojatno za sve umirovljenike koji imaju ambiciju raditi (a ne samo korisnike obiteljskih mirovina).
Je li ovo sve u korak po korak dogovoreno unaprijed? Ne moramo to nikada ni saznati. Odakle nam uopće takva ideja?
Kada fokusirano gledate proces donošenja nekog zakona, od medijskih najava, javnog savjetovanja i naposljetku saborske rasprave – uočit ćete da je cijeli proces prepun duplih pasova. Najgori od njih su napamet naučena pitanja HDZ-ovih zastupnika drugim HDZ-ovim zastupnicima tijekom same rasprave u kojima jedni druge na dosadan način hvale. No, sada smo vidjeli jedan malo kompliciraniji, vanstranački dupli pas koji će kontekstualno oplemeniti i dati legitimitet novom koalicijskom partneru.
Aladrović za Hrelju, Hrelja šalje povratnu, Aladrović opet Hrelji i GOOOOL!
__________________________________
Komentar je stav autora
