Zanemarivanje starijih osoba: ‘Teško se odluče javiti za pomoć jer im je neugodno priznati da su žrtve članova obitelji’
Istraživanje o izloženosti starijih osoba nasilju u obitelji iz 2008. godine pokazuje kako je na području Zagreba od 303 osobe u dobi od 65 do 97 godina njih 61,1 posto doživjelo neki oblik nasilja. Najčešće se radi o psihičkom zlostavljanju, pri čemu se veliki broj odnosi na starije ženske osobe. Iz Ministarstva unutarnjih poslova smo saznali kako je u 2022. godini prijavljeno pet slučajeva ostavljanja bliske osobe u teškom položaju, u koje spada i zanemarivanje starijih osoba. Kazna za ovo djelo, ili bolje reći nedjelo, iznosi tri godine zatvora. Kako točno izgleda nasilje nad starijim osobama, što je uopće zanemarivanje starijih osoba, koliko često se stariji zanemaruju otkrila nam je Željka Barić, ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji, Duga – Zagreb.
Foto: Pixabay
Češće žrtve nasilja su ženske osobe, što pokazuje i navedeno istraživanje, a žrtve su često i žene s invaliditetom. Zanimljivo je i kako su najčešći počinitelji suprug (30,15 posto), sin (16,64 posto) i kćer (14.01). Zanemarivanje starijih osoba obuhvaća više radnji, pri čemu stariji većinom trpe nasilje jer misle da ne zaslužuju bolje. Osim toga, umirovljenici su u opasnosti i zbog potpisivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, o čemu smo također pisali.
Često se radi o više različitih vrsta nasilja
Prema istraživanju “Narativi o dostojanstvu u starijoj životnoj dobi” iz 2016. godine, navodi se kako obiteljski odnosi u starijoj životnoj dobi pozitivno i negativno djeluju na kvalitetu života. Pozitivno djeluje obiteljska potpora (financijska potpora, pružanje dodatne skrbi i pomoći, redovito posjećivanje starije osobe), kvalitetni odnosi s unucima (redoviti kontakti, sudjelovanje u odgoju i podizanju unuka, darivanje unuka) te skrb starije osobe za teško bolesnog člana obitelji.
S druge strane, na kvalitetu života negativno djeluje potpuni izostanak kontakata s bliskim članom ili članovima obitelji, nezadovoljavajući odnos i kontakt s članovima obitelji i smrt bliskog člana obitelji. Upravo se neke od ovih negativnih stvari mogu gledati i kao zanemarivanje.
Željka Barić kaže da zlostavljanje starijih osoba može biti različitih oblika. Može se raditi o psihičkom, tjelesnom, emocionalnom, seksualnom, financijskom, ali i namjernom i nenamjernom zanemarivanju. Brojna istraživanja pokazuju kako je najčešće psihičko zanemarivanje koje se teško dokazuje zbog nepostojanja dokaza. U većini slučajeva se ipak odjednom događa više vrsta nasilja koje se vrši na jednoj osobi.
U 75 posto slučajeva se javljaju žene
Ravnateljica doma za žrtve nasilja u obitelji nam je otkrila i kakve pozive oni najčešće dobivaju od starijih osoba u svojem savjetovalištu.
– U naše savjetovalište se najčešće telefonom javljaju starije osobe koje se žale da ih njihova obitelj ne poštuje, ne pita ih da li im nešto treba, a kada traže neku pomoć, oglušuju se ili ih čak vrijeđaju. Ako žive u kućanstvu s počiniteljem nasilja, zanemarivanje je kada žrtva ne dobiva lijekove na vrijeme (ako ne može sama otići po njih), kada se ne pere i ne hrani redovito (ako treba tuđu pomoć za to), kada joj se ne uključuje grijanje zimi namjerno ne bi li se razboljela i možda prije završila život, kada joj se kuha hrana koja nije nutritivno prilagođena zdravstvenim tegobama koje ima starija osoba pa se tako namjerno potiču novi zdravstveni problemi ne bi li ranije završila život i sl. To su iskazi koje čujemo od starijih sugrađanki i sugrađana, rekla je Barić.
Osim toga, dodala je kako se potvrđuje statistika da se nasilje češće vrši nad ženama jer im se u 75 posto slučajeva javljaju žene. Kao najčešći počinitelji nasilja navode se suprug (30,15 posto), sin (16,64 posto) i kćer (14,01 posto).
Zanemarivanje starijih osoba se rijetko prijavljuje
U posebnom izvješću Eurobarometra iz 2007. godine o zdravlju i dugotrajnoj njezi u Europskoj uniji istaknuto je kako 47 posto europskih građana smatra da su loše postupanje, zanemarivanje i zlostavljanje ovisnih starijih ljudi uobičajeni u njihovoj zemlji. Možda je to jedan od razloga zašto se rijetko traži pomoć, a možda misle i da je normalno trpjeti nasilje.
– Iz naših kontakata s njima, vidljivo je da su se teško odlučili javiti za pomoć, jer im je neugodno priznati da su žrtve članova svoje obitelji. Vidljivo je da imaju drugačiju perspektivu i očekivanja od mlađih žrtava, pa im je čak normalno da trpe i čekaju svoj kraj, otkrila nam je gospođa Barić i dodala kako se vidljivo povećao broj zanemarnih starijih osoba.
S druge strane, neke starije osobe su prepoznale da moraju potražiti pomoć i pristale su otići u sklonište, iako im je to velika nepoznanica i neželjeni korak. Dobro je poznato koliko starije osobe vole svoju rutinu, pa je ovo još jedan pokazatelj koliko im je doma s obitelji užasno.
– Možete misliti kako je grozno bilo kod kuće, kad je čak i odlazak (preseljenje) na nepoznato mjesto među nepoznate ljude starijoj osobi bio izlaz, koliko god znamo da su nesklone mijenjati svoje navike, mjesto stanovanja i sl. One koje su kod nas bile na smještaju su najčešće žrtve supruga, a zatim sina ili unuka, rekla nam je ravnateljica Doma.
Još jedna opasnost su svakojaki ugovori
Osim zanemarivanja od obitelji, koje može biti vidljivo i prijavljeno, stariji su česta žrtva i potpisivanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Najčešće ne znaju što potpisuju, a onda vrlo brzo ostanu bez svega. O jednom takvom slučaju smo već pisali ovdje, točnije 80-godišnjaka je prevarila susjeda koja mu je rekla da potpisuje ugovor za uvođenje kanalizacije, a zapravo je potpisao darovni ugovor i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.
Iako se u Dom Duga ne prijavljuju starije osobe koje su prevarene na ovaj način, Barić nam je otkrila kako obitelji ne iskorištavaju starije na ovaj način.
– Uglavnom su potpisnici takvih ugovora ljudi koje baka i djed “nađu po putu života”, daljnji rođaci, prijatelji prijatelja po preporuci, ili netko tko se svidio baki ili djedu, ili tko se “ubacio” i obradio baku i djeda da ih prihvati kao brižnu osobu, a onda pokažu drugo lice da ne poštuju stavke iz ugovora i totalno zanemaruju potrebe starije osobe, rekla nam je Barić.
