Umirovljenici po posebnim propisima zakinuti: 12 godina primaju 10 posto manje mirovine
Umirovljenicima po posebnim propisima su već 12 godina mirovine umanjenje za 10 posto. Trajna je to ostavština Vlade Jadranke Kosor, koja bi mogla biti promijenjena tek odlukom posebne Radne skupine koju je u srpnju osnovalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Mirovine za lipanj ove godine isplaćene su po posebnim propisima za 93.855 osoba. Primatelji tih mirovina su podijeljeni u ukupno 19 posebnih kategorija, a prosječni iznosi njihovih mirovina su mahom viši od prosječne hrvatske starosne mirovine isplaćene po Zakonu o mirovinskom osiguranju. No, umirovljenici po posebnim propisima često su u javnosti prezreni, zbog toga što se načelno smatra da dio njih te mirovine nije zaslužio, ali i zbog premise da bi svi u društvu, pa tako i umirovljenici, trebali biti jednaki.
U stvarnosti, umirovljenici po posebnim propisima su zakinuti, a ta situacija traje punih 12 godina. Hrvatska stranka umirovljenika je u svom nedavnom priopćenju ponovno aktualizirala umanjenje na mirovine po posebnim propisima koje je uvedeno još 2010. kao odgovor Vlade tadašnje premijerke Jadranke Kosor na financijsku krizu, odnosno kao mjera za uštedu potrošnje javnih sredstava, odnosno smanjenje izdavanja iz državnog proračuna. Ta je kriza prošla, došla je i nova, a umanjenje od 10 posto na iznos mirovine je ostalo.
– Mirovine ostvarene prema posebnim propisima (koje se isplaćuju na teret državnog proračuna i ne terete sredstva za isplatu mirovina prikupljena iz doprinosa za mirovinsko osiguranje) umanjivale su se u dva navrata. Prvi puta to se dogodilo 2010. godine kada je zakonom propisano da se mirovine veće od 3.500 kuna smanjuju za deset posto. Drugo smanjenje iz 2014. godine odnosilo se na mirovine veće od 5.000 kuna, što je ukinuto odlukom Vlade Republike Hrvatske 2017. godine, nakon što su se ispunili zakonski uvjeti, odnosno kada je rast BDP-a u tri kvartala za redom bio više od dva posto. No, ono prvo umanjenje iz 2010. godine nije ukinuto, upozorili su iz HSU-a.
Među zakinutima i saborski zastupnici
Prema posebnom Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, umanjenjem su obuhvaćene sve mirovine po posebnim propisima u iznosu višem od 3.500 kuna, osim mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100 posto, obiteljskih mirovina djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova, zatim mirovine za umirovljene i nezaposlene radnike Istarskih ugljenokopa Tupljak te mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu.
Dakle, među zakinutima su saborski zastupnici, dužnosnici Vlade, ustavni suci, branitelji, djelatne vojne osobe, policajci, vatrogasci, članovi HAZU-a, ostale posebne skupine radnika te vojni i državni dužnosnici prošlih režima. Čini se da će tako i ostati. Naime, HSU je zatražio ukidanje umanjenja od 10 posto na mirovine, no iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava tvrde da će ono, barem još neko vrijeme, biti na snazi.
– U srpnju ove godine Odlukom ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike osnovana je Radna skupina za analizu stanja mirovinskog sustava, čije je osnivanje utvrđeno kao reformska mjera u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. – Unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina te će se u okviru rada Radne skupine, između ostaloga, preispitati i Zakon o smanjenju mirovina, tvrde iz resornoga ministarstva te dodaju da spomenutim zakonom “nisu propisani uvjeti za prestanak smanjenja.”
U iščekivanju ukidanja zakona
U prijevodu, to znači da umanjenje ostaje na snazi dok Radna skupina ili netko drugi ne odluči da bi se postojeći zakon trebao izmijeniti ili ukinuti. Argument za primjenu tog propisa imaju u rješenju Ustavnog suda iz 2014. godine, po kojem je “pravo na mirovinu Ustavom zaštićeno imovinsko pravo, međutim, sama mirovina ima obilježje javnopravnog davanja te stoga pravo na mirovinu ne uključuje i pravo na određeni iznos mirovine”. Dodatan argument je i odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju Janković protiv Hrvatske iz 2000. godine, koja ide u tom smjeru.
– Meni je žao tih ljudi i svega toga skupa, ali mislim da imamo važnijih problema. Kad gledamo cijelu sliku složiti prioritete je malo teža priča. Treba promijeniti zakon, a kad se zakonom nešto umanjuje onda je to teško, a tu su i saborski zastupnici. Sad će biti: “Ovima hoću dati, ovima neću dati.” Neka mi netko kaže kako napraviti da dignemo mirovine samo policajcima ili vojnicima, a ne svima, komentirao je za Mirovina.hr saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja.
U iščekivanju rekordnog usklađivanja mirovina, čiji bi se točan iznos trebao znati ovih dana, povlašteni su umirovljenici na gubitku, jer im je dokinuto još i više novca. Preostaje im pričekati odluku Radne skupine, koja će vjerojatno biti donesena do 2026.
