Statistika turobna kao slavonska ravnica: Poljoprivredne mirovine su na niskim granama
Stočari, ratari, voćari i povrtlari ne ubiru plodove svog rada, ako je suditi po statistikama poljoprivrednih mirovina. Štoviše, neki od njih se i u poznim godinama bave poljoprivredom, ali im to ne utječe na visinu mirovina.
Poljoprivrednici primaju neke od najnižih mirovina u Hrvatskoj. | Foto: Unsplash
Slavonija je nekoć bila žitnica bivše države, a mnogi će reći i Europe. Danas je to sve prazniji i zapušteniji kraj. Mnogi od tadašnjih stočara, ratara, voćara i povrtlara završili su u poljoprivrednoj mirovini.
Poljoprivrednici u Hrvatskoj dobivaju mirovinu samo ako su se tijekom cijelog svog života bavili poljoprivredom i šumarstvom te ako su upisani u Upisnik poljoprivrednika, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva te šumoposjednika. Oni koji su se uz svoj redoviti posao bavili poljoprivredom, ne stječu pravo na poljoprivrednu mirovinu, niti na bilo kakav dodatak.
Neki od umirovljenih poljoprivrednika su se tim poslom nastavili baviti i u poznim godinama, jer nemaju izbora. No, njima se mirovina zbog toga neće povećati, osim kao i svima drugima – usklađivanjem.
Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkriva kako je mirovine za lipanj dobilo ukupno 44.038 umirovljenih poljoprivrednika. Prosječna mirovina iznosila je 1.632,44 kune za 21 godinu, šest mjeseci i dva dana provedena na poljima, nasadima i u štalama te evidentirana u upisnicima i područnim ispostavama.
U taj su prosjek ušle i mirovine po međunarodnim ugovorima. Inače, prosječna je starosna mirovina, uključujući i međunarodne ugovore, za umirovljene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u lipnju iznosila 2.707,76 kuna i ostvarena je za 31 godinu i tjedan dana staža. Nešto su bolje prošli oni s 40 i više godina staža, a takvih je u lipnju bilo 108.320, koji su na svoje račune dobili u prosjeku 4.170,55 kuna.
Malen staž, niske mirovine
No, rijetki su oni koji su mogli izdržati naporan fizički rad po svim vremenskim uvjetima. Statistika HZMO-a otkriva da je najviše poljoprivredne mirovine u lipnju dobilo šest osoba. To su odreda starosne mirovine koje u prosjeku iznose 9.900,79 kuna, a zaslužene su tijekom 36 godina, devet mjeseci i 12 dana staža. Među njima se vjerojatno nalazi netko tko je odradio i više od 40 godina. Zahvaljujući statistici, znamo da postoji jedna osoba koja na temelju 40 godina, tri mjeseca i jednog dana staža prima 6.449,32 kune poljoprivredne invalidske mirovine. To je ujedno i najviša isplaćena invalidska mirovina za lipanj ove godine.
Poljoprivredne mirovine do 500 kuna primilo je 808 osoba, a one su u prosjeku iznosile 307,03 kuna te su isplaćene temeljem 18 godina, 11 mjeseci i 17 dana staža. Pritom su najlošije prošli primatelji najnižih invalidskih poljoprivrednih mirovina, njih 21, jer je njihov prosjek mirovina svega 238,24 kune, stečen za 15 godina, sedam mjeseci i 13 dana. Statistika, turobna kao slavonska ravnica, otkriva da ništa bolje nije prošao ni 291 primatelj najnižih obiteljskih poljoprivrednih mirovina, jer je njihov prosjek 298,26 kuna.
Poljoprivredne mirovine s međunarodnim ugovorima. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
Vrijedi spomenuti kako je od ukupnog broja primatelja poljoprivrednih mirovina, njih 37.689 ostvarilo pravo na starosnu mirovinu u prosječnom iznosu od 1.664,37 kuna, ostvarenom za 222 godine, dva mjeseca i 19 dana. Uz njih, tu je i 1.428 primatelja invalidske mirovine, koja prosječno iznosi 2.207,61 kunu za 18 godina, devet mjeseci i devet dana. Obiteljske mirovine prima 4.921 osoba u prosječnom iznosu od 1.220,97 kuna za 16 godina, devet mjeseci i 20 dana rada u poljoprivredi.
Statistički kurioziteti
Situacija je ponešto drugačija kad se oduzmu mirovine po međunarodnim ugovorima. U statistici tako ostaju 41.453 umirovljena poljoprivrednika, koja su primila prosječno 1.665,14 kuna za 21 godinu, dva mjeseca i 23 dana rada. Iznose mirovina do 500 kuna primilo je 313 osoba. One u prosjeku iznose 322,49 kuna i isplaćene su za 14 godina, mjesec i pet dana staža. S druge strane, statistika pokazuje da su najviše mirovine već spomenutih šest primatelja zapravo ostvarene bez međunarodnih ugovora, kao i najviša poljoprivredna invalidska mirovina isplaćena u lipnju.
Statistika pokazuje da su ukupno 35.424 osobe dobile starosnu poljoprivrednu mirovinu bez međunarodnih ugovora u prosječnom iznosu od 1696,73 kune za 21 godinu, 11 mjeseci i 15 dana rada. Invalidsku mirovinu je dobilo 1.398 umirovljenih poljoprivrednika, a na račune im je sjelo u prosjeku 2.237,52 kuna koje su ostvarili temeljem 18 godina, devet mjeseci i 21 dana staža. Obiteljske mirovine, pak, prima 4.631 osoba u prosječnom iznosu od 1.250,72 kune za 16 godina, pet mjeseci i 19 dana staža.
Poljoprivredne mirovine bez međunarodnih ugovora. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
Gledajući ukupno mirovine bez međunarodnih ugovora, one su u prosjeku za lipanj iznosile 3.050,61 kunu, a ostvarene su za 30 godina, 10 mjeseci i četiri dana staža. Mirovine koje nisu obračunate po međunarodnim ugovorima je dobilo 953.115 umirovljenika.
I mali kuriozitet za kraj. Tablica poljoprivrednih mirovina bez međunarodnih ugovora otkrila je kako šestero korisnika invalidske poljoprivredne mirovine u prosjeku dobiva 14 lipa više od 170 primatelja najnižih obiteljskih mirovina, iako su odradili u prosjeku godinu i sedam dana manje. Vidljivo je i da je najviše primatelja u kategoriji između 1.500 i 2.000 kuna, gdje spada i ukupni prosjek poljoprivrednih mirovina.
