‘Svaka vam čast, ali nemojte nas farbati’: Stručnjak otkrio kako su Plenković i Piletić došli do prosječne mirovine od 508€
Nakon što su se Andrej Plenković i resorni ministar Marin Piletić pohvalili rastom mirovina od 117 eura i udjelom u plaćama od 47-48 posto u njihovu mandatu, pri čemu je premijer bocnuo ‘oporbene matematičare’, stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper ih je razotkrio. Kaže kako su u računicu ubacili redovite, ‘povlaštene’ i braniteljske mirovine. Ponudio je i svoj izračun rasta mirovina od rujna 2014. do danas.
Foto: Pixabay
Premijer Andrej Plenković predstavio je peti po redu paket mjera pomoći građanima i poduzetništvu tijekom inflacije. Mjere su više-manje iste, neke su proširene, a u nekima je skraćen ili povećan krug korisnika, o čemu detalje možete vidjeti ovdje. U sklopu tog paketa, po šesti će put biti isplaćen i jednokratni dodatak umirovljenicima.
Umirovljenički predstavnici uglavnom pozdravljaju isplatu novog dodatka, iako je prilično dugačak red kritičara cjelokupnog paketa mjera. Među njega se smjestio i analitičar mirovinskog sustava, Željko Šemper. Njega je posebno razjarila izjava premijera Plenkovića na predstavljanju mjera o rastu mirovina.
– Prosječna mirovina je narasla za 177 eura, na 508 eura. Prema ostvarenju ciljeva uskoro će mirovine biti na 47-48 posto plaće. Govorim to zbog oporbenih matematičara koji zbrajaju kruške i jabuke, a potrebno je zbrajati jabuke i jabuke, poručio je Plenković.
Istu mantru o rastu prosječne mirovine za 177 eura ranije je ponovio i resorni ministar Marin Piletić, obračunavajući se na javnoj televiziji s oporbenim zastupnicima. Predsjednik Zoran Milanović je, pak, ustvrdio da se ‘mirovine se nisu pomakle ni za ‘mic’, ‘zero’, od prosječne plaće od 2015. kad sam ja bio premijer’.
Manji rast, veći pad
Šemper se vjerojatno osjetio prozvanim zbog toga što je tijekom godina iznio cijeli niz analiza, procjena i prognoza u mirovinskom sustavu koje su ukazivale na probleme s mirovinama. Posljednjom je predvidio točan iznos usklađivanja od 8,42 posto i prije nego što je HZMO to obznanio službenom odlukom.
Stoga je za Mirovina.hr složio analizu rasta mirovina, po iznosu i udjelu u plaćama od rujna 2014. godine do danas. Iz podataka koje možete vidjeti u tablici niže, jasno je da udio mirovina u plaći pada, čime ipak nije ispunjeno Plenkovićevo ranije predizborno obećanje, iako njihov nominalni iznos raste.
Kretanje mirovina od rujna 2014. do danas u nominalnom iznosu i udjelu u plaćama prema analizi Željka Šempera | Foto: Mirovina.hr
Po tome je udio mirovina u plaći nominalno pao za oko 4,5 posto. Ista stvar je i s mirovinama bez međunarodnih ugovora, na koje se također osvrnuo. Njihov nominalni pad u odnosu na plaće je 1,15 posto. Realan pad, pak, iznosi 7,89, odnosno 4,99 posto. U razdoblju od rujna 2014., što obuhvaća i dio Vlade Zorana Milanovića, do danas mirovine su prema Šemperovoj analizi u prosjeku porasle za 118,50 eura.
Kruške, jabuke, šljive…
Šemper nam je otkrio i kako su Plenković i Piletić došli do ‘svojih’ brojki. Nastavno na Plenkovićevu izjavu o zbrajanju krušaka i jabuka, analitičar mirovinskog sustava utvrdio je da su u Vladi u prosječnu mirovinu zbrojili i – šljive.
– Vjerovali ili ne, predsjednik Milanović je u pravu, a premijer Plenković ne da zbraja jabuke i jabuke, već zbraja jabuke (radničke mirovine) plus kruške (‘povlaštene’ mirovine) plus šljive (braniteljske mirovine)! I onda od mirovine od 415 eura dođe do mirovine od 508 eura.
U mirovinskom sustavu Hrvatske uz takozvane radničke mirovine postoji i 18 mirovina po posebnim propisima ili kako se u javnosti popularno nazivaju ‘povlaštene’ mirovine. Od tih 18 vrsta mirovina tri vrste se u svim tablicama HZMO-a prikazuju posebno, a to su: djelatne vojne osobe (DVO), hrvatski branitelji (ZOHBDR) i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Te mirovine do 2007. godine su bile u Ministarstvu obrane i prikazane kao trošak obrane domovine! Sada se vidi zbog čega su prebačene u mirovinski sustav HZMO-a. Preostalih 15 vrsta mirovina, koje se sve po visini prosječne mirovine, osim u tri kategorije, u statističkim tablicama HZMO-a prikazuju zajedno s ‘radničkim’ mirovinama i tako ih svojom visinom ‘popravljaju’, odnosno uljepšavaju, ustvrdio je Šemper.
Uljepšavanje brojki
Posebno se osvrnuo na ‘mirovine bez međunarodnih ugovora’ koje često izazivaju zabunu kod umirovljenika i njihovih predstavnika. Ta je kategorija u statistike uvedena 2018. godine i bitno se razlikuje u broju primatelja i prosječnim svotama mirovina. Iako nije sasvim jasno zbog čega HZMO ima potrebu izdvojiti mirovine koje RH temeljem međunarodnih ugovora o socijalnoj zaštiti isplaćuje u druge zemlje temeljem staža ostvarenog u Hrvatskoj, što znači i ovdje uplaćenih doprinosa, Šemper drži da je to bio samo prvi korak u uljepšavanju mirovinske slike u zemlji.
– Kako su od 2016. počeli padati udjeli mirovina u plaćama, HZMO je od kolovoza 2018. uveo paralelnu evidenciju mirovina bez međunarodnih mirovina. To su mirovine koje su djelomično zarađene u Hrvatskoj, a ostatak u drugim državama. Zbog stalnog pada udjela mirovina u plaći političari na vlasti upotrebljavaju podatke (visinu mirovine, postotke udjela) o mirovinama bez međunarodnih ugovora, koji su značajno veći i ‘ljepši za oko’. S obzirom na to da su i ti udjeli bez međunarodnih mirovina sada u padu, u ovoj prezentaciji premijera su u izračun uzeli čak i ovu treću skupinu braniteljskih mirovina, koja se uvijek dosad evidentirala kao posebna skupina u tablicama HZMO-a. Pa smo zbog toga došli do povećanja mirovina od 177 eura i prosječne mirovine od 508 eura. Svaka Vam čast, ali nemojte nas ‘farbati’, poručio je Šemper.
Otkrio je i kako je kao zastupnik Hrvatskog sabora od 2011. do 2015. godine ostao bez takozvane ‘saborske mirovine’, jer je ona ukinuta upravo od tog, sedmog, saziva Sabora. Tako je on u krugu onih koji mirovinu primaju temeljem ostvarenog radnog staža, kao i većina drugih. Ali se pita, zašto su u statistikama ‘saborske’ mirovine u istom košu s ‘radničkima’.
