Studenti otkrili nepravilnosti u domovima za starije: Oko 90 posto ispitanih dobivaju krivu terapiju analgeticima
Studenti Bruna Burić i Nikola Bišćan s Farmaceutsko – biokemijskog fakulteta napisali su zanimljiv rad na temu ‘Procjena prikladnosti terapije analgeticima kod pacijenata smještenih u domovima za starije osobe’ za koji su dobili i rektorovu nagradu. Otkrili su nam kako čak 90 posto ispitanika iz domova za starije nema prikladnu terapiju lijekovima protiv bolova, ali i kako se ovaj problem može riješiti daljnjim istraživanjima i timskim radom.
Uzimanje lijekova | Ilustracija: Pixabay
Poznato je kako Hrvati kupuju i koriste puno raznih lijekova, među kojima su i lijekovi protiv bolova, odnosno analgetici. Kako su nam rekli nagrađeni studenti, previše lijekova za bolove može izazvati razne probleme, ali i utjecati na iskrivljenu percepciju o zdravlju osobe. Kako treba piti lijekove i na što paziti nam je u ovom tekstu ispričala doktorica Kostanjšek.
Poseban problem je liječenje boli kod starijih
Samu temu rada je Bruni i Nikoli predložila njihova mentorica, izvanredna profesorica Maja Ortner Hadžiabdić. Njima se ideja svidjela jer dotiče više trendova s kojima će se u budućnosti, u karijeri zdravstvenih stručnjaka, često susretati.
– Prije svega, Hrvatska prati globalni trend starenja populacije, zbog čega će se posebna pozornost trebati posvetiti zdravstvenoj skrbi o starijim osobama. Također, starije osobe često u terapiji imaju velik broj lijekova, što nosi veći rizik od pojave terapijskih problema. Poseban problem se javlja kod liječenja boli jer bol kao zdravstveni problem u ovoj dobnoj skupini često ostaje zanemarena jer se ona percipira kao normalna posljedica starenja organizma, rekao nam je jedan od autora rada Nikola Bišćan.
Cilj je bio vidjeti način primjene analgetika
Kako nam je otkrio, u sklopu rada je provedeno i istraživanje koje je bilo dio većeg projekta ‘Racionalna farmakoterapija kod pacijenata starije životne dobi, medikacijske pogreške i usluge kliničkog farmaceuta u dugotrajnoj skrbi pacijenata’ koji se provodi u pet zemalja, među kojima je i Hrvatska.
U istraživanje je tako uključeno 75 ispitanika iz pet domova za starije osobe iz Grada Zagreba, Slavonije i Dalmacije. Podaci o ispitanicima prikupljeni su pomoću prethodno validiranog upitnika za sveobuhvatnu gerijatrijsku procjenu osoba koje borave u ustanovama dugotrajne skrbi. Saznali smo i kako su Bruna i Nikola radom htjeli istražiti postoji li povezanost između neprikladne terapije lijekovima protiv bolova i negativnih ishoda liječenja.
– Glavni cilj bio nam je procijeniti racionalnost primjene analgetika u osoba starije životne dobi koji borave u domovima za starije, što je zapravo obuhvaćalo procjenu učestalosti korištenja ovih lijekova, učinkovitosti te prikladnosti analgetske terapije, objasnio nam je dobitnik rektorove nagrade.
Neprikladna terapija znači i krivo viđenje zdravstvenog stanja
Ipak, rezultati koje su dobili su pomalo iznenađujući. Naime, ispostavilo se kako samo 8,96 posto ispitanika koji koriste takozvane nesteroidne protuupalne lijekove, odnosno NSAIL (kao što su aspirin, ibuprofen i naproksen) ili paracetamol, odnosno samo njih 4,29 posto koji koriste opioidne analgetike (kao što je morfij) imaju prikladnu terapiju ovim lijekovima. Točnije, više od 90 posto ispitanika koji koriste terapiju ovim analgeticima nemaju prikladnu terapiju po jednom ili više definiranih kriterija prikladnosti.
Također, autori rada su potvrdili sumnje da oni koji dobivaju neprikladnu terapiju percipiraju svoje zdravstveno stanje kao lošije i žele veću zdravstvenu skrb od onih koji dobivaju prikladnu analgetsku terapiju.
Više je pogrešaka kod davanja terapije
Najveći problem uzimanja terapija leži u nekoliko stvari, a to je općenito govoreći primjena lijekova protiv bolova svakodnevno u predugom periodu, kao i nekorištenje maksimalne doze lijeka ili pak korištenje preniske doze lijekova i kombiniranje dva ili više lijeka koji djeluju na središnji živčani sustav. Detaljnije nam je sve objasnio Bišćan.
– Najčešći razlozi neprikladnosti terapije NSAIL-ima bili su primjena ovih lijekova svakodnevno u razdoblju duljem od tjedan dana bez profilakse gastrointestinalnog krvarenja inhibitorima protonske pumpe ili pak korištenje kombinacije ovih lijekova dulje od 8 tjedana te neučinkovitost terapije uz izostanak primjene maksimalne doze lijeka. Kod opioidnih analgetika, najčešći uzroci neprikladnosti terapije bili su primjena ovih lijekova bez profilakse laksativima, primjena u kombinaciji s dva ili više lijeka koji djeluju na središnji živčani sustav te preniska doza u terapiji.
Optimizacija terapije bi mogla imati veliku ulogu
Baš kao i svaki radi i ovaj je imao svoje ciljeve i svrhu. Tako su svojim radom Bruna i Nikola htjeli ukazati na nepravilno korištenje lijekova protiv bolova, ali i na to koliko je važno uključiti farmaceute u zdravstvenu skrb osoba starije životne dobi, a posebno osoba koje borave u domovima za starije.
– Većina terapijskih problema, s kojima se suočavaju osobe starije životne dobi, može se ili ublažiti ili u potpunosti ukloniti kvalitetnim upravljanjem farmakoterapijom, gdje znanja koja imaju farmaceuti mogu biti od velike koristi. Optimizacija terapije lijekovima kod ove populacije mogla bi igrati veliku ulogu u poboljšanju kvalitete života i smanjenju rizika od dodatnih komplikacija povezanih s neprikladnim korištenjem lijekova, otkrio nam je Bišćan.
Dodao je i kako je za ostvarivanje bolje skrbi o starijima i za kontrolu terapije lijekovima potreban timski rad različitih struka u zdravstvu.
Potrebna su dodatna istraživanja
Ipak, kako bi se nešto promijenilo potrebno je provesti daljnja istraživanja na većem broju ispitanika, kako bi mogli adekvatnije analizirati prikladnosti terapije analgeticima kod osoba starije životne dobi te prikladnosti njihove terapije općenito.
– U budućnosti se nadamo da ćemo daljnjom edukacijom u području kliničke farmacije steći znanja, vještine i prilike koje će nam omogućiti da budemo među pokretačima ove promjene te da ćemo svojim utjecajem pomoći u optimizaciji terapije što većeg broja pacijenata, rekao nam je jedan od autora rada Nikola Bišćan.
