Posljedica pada je uvijek strah od ponovnog pada što vas čini nesigurnima pri hodu. Tako ulazite u začarani krug i sve više vremena provodite u krevetu. Istraživanja (E. L. Cadore) pokazuju da treba osnažiti muskulaturu radi unapređenja ravnoteže i sprečavanja padova.
Photo: David Monje (Unsplash)
Pad je jedan od najznačajnijih problema s kojima se susretne čak trećina osoba starije životne dobi. U Hrvatskoj su padovi vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda u starijih osoba. Procjenjuje se da će se, ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere prevencije, do 2030. godine udvostručiti broj ozljeda zbog padova.
Rizični čimbenici
S godinama dolazi do promjena u hodu i držanju, smanjena je snaga i izdržljivost pa se starije osobe brže umaraju i sporije reagiraju na podražaje. Povećanom riziku od padova pridonosi i nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova.
Rizični čimbenici za nastanak pada u starijoj dobi su mnogobrojni: dob, spol, poremećaji ravnoteže, oslabljeni vid i sluh, dehidracija, neadekvatna odjeća i obuća, ortopedska pomagala i lijekovi (sedativi, vazodilatatori), bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sustava te kronične bolesti. Veliku ulogu u pojavnosti padova imaju okolišni čimbenici kao npr. skliski i oštećeni podovi, neprimjeren namještaj, neadekvatna rasvjeta, neprimjerena visina kreveta, neprilagođena i nefunkcionalna kupaonica, strme stepenice bez rukohvata i slično.
Prijelom kao posljedica
Tjelesne ozljede koje nastaju kao posljedica pada su raznolike: od manjih površinskih ozljeda kao što su ogrebotine do prijeloma, otvorenih rana, uganuća zgloba, zahvaćenosti jednog ili više dijelova tijela. Najčešći uzroci bolničkog liječenja starijih osoba zbog pada su: prijelomi, traumatske ozljede mozga te ozljede ruku.
Prijelomi se najviše događaju u području kuka, zdjelice i bedrene kosti. U gerijatrijskoj traumatologiji, problem predstavljaju prijelomi kuka koji su često povezani s osteoporozom. Ipak, u najvećem broju slučajeva padovi ne uzrokuju teške tjelesne ozljede.
Kako spriječiti pad?
Primarni cilj u prevenciji padova je identifikacija rizičnih čimbenika te njihovo smanjenje na najmanju moguću mjeru. Važno je redovito kontroliranje vlastitog zdravstvenog stanja i uzimanje potrebnih medikamenata, provjeravanje vida i nošenje naočala kao i redovito kontroliranje krvnog tlaka.
Preporučljivo je hodati i baviti se tjelesnom aktivnošću uz nadzor i po preporuci liječnika kao i pridržavati se savjeta o odgovarajućoj prehrani. Obzirom da se padovi najčešće dešavaju u kući, treba biti oprezan i slijediti sljedeće savjete.
Savjeti za prevenciju pada
Radi bolje stabilnosti potrebno se polako uspravljati iz ležećeg položaja u sjedeći zatim neko vrijeme sjediti, a tek onda postepeno ustajati na noge. Nije preporučljivo žuriti otvarati vrata i javljati se na telefon nego hodati polako.
Treba nositi udobnu obuću s niskom petom, pomaknuti namještaj s prolaza, ukloniti tepihe i predmete s poda, koristiti rukohvate uz stepenice, staviti gumenu podlogu na dno tuš kabine i postaviti rukohvate u kupaoni te primjereno osvijetliti prostor u kojem se boravi.
