Što nam 2018. donosi mirovinska reforma: Jačanje drugog stupa i sve duži rad?
Premda je mirovinska reforma trebala započeti još u ovoj godini, njezini prvi značajni zahvati prebačeni su za iduću koja bi, prema najavama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, trebala donijeti neke značajne izmjene mirovinskog sustava. Iako su informacije još uvijek skromne, iz njih se da iščitati kako Hrvatska po pitanju umirovljenika, koji sve manje vjeruju da će im biti bolje, kreće u drugom pravcu.
Hoće li reforma promijeniti trenutnu sliku umirovljenika?
Najslabija karika postojećeg mirovinskog sustava svakako je drugi mirovinski stup koji je primarno trebao učvrstiti vezu između visine uplaćenih doprinosa i visine mirovine, ali izdvajanja od pet posto više nisu dovoljna ni da bi se zadržala postojeća visina mirovina, a kamo li povećala. Stoga je jedan od glavnih ciljeva najavljene mirovinske reforme ojačati drugi mirovinski stup, s čime bi se krenulo već iduće godine. Međutim, baš kao i do sada, to će prvenstveno ovisiti o gospodarskoj slici zemlje, uz moguću intervenciju same države.
“Povećanje postotka izdvajanja mirovinskog doprinosa u drugi mirovinski stup ovisit će o projekcijama gospodarskog rasta Republike Hrvatske te mogućnosti opterećenja gospodarstva u možebitnom postupnom povećanju ukupne stope izdvajanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, kao i fiskalnim mogućnostima državnog proračuna u sufinanciranju troškova mirovinskog sustava koji se ne mogu namaknuti sredstvima doprinosa za mirovinsko osiguranje.” – poručili su nam iz kabineta Marka Pavića, ministra rada i mirovinskog sustava.
Usklađivanje dobi za odlazak u mirovinu
Također, zakonske izmjene trebale bi ići u u pravcu poticanja što dužeg ostajanja na tržištu rada, i to na dva načina. Prvi je svojevrsno “kažnjavanje” onih koji se odluče na prijevremeno umirovljenje pri čemu se umjesto važećih umanjenja planira uvesti jedinstveni polazni faktor, neovisno o godinama navršenog staža. S druge strane, umirovljenicima koji žele i dalje raditi uz zadržavanje isplate mirovine trebalo bi se izići u susret pomicanjem postojećih, vrlo strogih granica.
“Planirane izmjene Zakona biti će usmjerene na ubrzano usklađivanje dobi za odlazak u prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za žene i muškarce. Dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu već je prema važećem članku 33. Zakona o mirovinskom osiguranju počevši od 1. siječnja 2038. godine podignuta na 67 godina života, a za prijevremenu starosnu mirovinu na navedeni dan iznosi 62 godine života” – rekli su nam iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Dodaju kako će tijekom izmjene Zakona analizirati, u odnosu na stanje na tržištu rada, i mogućnosti rada pojedinih skupina umirovljenika koji trenutno ne mogu uz rad koristiti i mirovinu uz zadržavanje dijela ili cjelokupnog iznosa mirovine. Podsjetimo, to pravo trenutno ostvaruju prvenstveno korisnici starosne mirovine, ali do polovine radnog vremena te korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne ili djelomične nesposobnosti za rad, uz njezino smanjenje, a raditi je po posebnim uvjetima svima moguće sezonski u poljoprivredi, kao i kroz drugu djelatnost, ali uz ograničenja. Tu spadaju i domaće radinosti te samostalne djelatnosti.
Formula za izračun neće se mijenjati
Za sada još uvijek nema konkretnih informacija o tome što se će događati sa zanimanjima koja podliježu računanju beneficiranog radnog staža, za koji su također postojale naznake kako bi se on mogao smanjiti ili ukinuti, s obzirom da su radni uvjeti ipak napredovali te više ne predstavljaju toliku opasnost po zdravlje radnika. Reforma bi se trebala pozabaviti i pitanjem usklađivanja prava novih i starih umirovljenika, a postojeća formula za izračun mirovine za sada se neće mijenjati.
Također, nova Vlada ne odustaje od uvođenja nacionalne mirovine kao instituta zaštite starijih osoba, no svemu će prethoditi sveobuhvatna analiza stanja pa će to pravo biti uvedeno tek 2020. godine.
