Salmonela: Crijevna infekcija kao ljetna bolest koju lako možete spriječiti
Akutne crijevne bolesti među najčešćim su zaraznim bolestima. Trovanje hranom, kao i salmonela, se često javljaju po velikim vrućinama pa se tako najviše pojavljuju od svibnja do listopada. Najzastupljenija među njima je salmoneloza uzrokovana bakterijom salmonelom. Izvori infekcije su voda onečišćena fekalijama, školjke kontaminirane vodom, mlijeko i mliječni proizvodi uslijed neadekvatne pasterizacije i nestručnog rukovanja, jaja, meso i mesni proizvodi zbog kontaminacija tijekom obrade te kućni ljubimci.
Salmonela se može nalaziti i u sladoledu | Foto: Ilustracija: Pixabay
Salmonela je uobičajena tijekom ljetnih mjeseci, a posebice u starijoj dobi može stvoriti vrlo ozbiljne zdravstvene probleme. Stoga je važno poduzeti sve mjere opreza kako do zaraze ne bi ni došlo.
Simptomi se javljaju već nakon osam sati
Ljeto je idealno za razvoj bakterija, a jedna od njih je i salmonela. Gdje se točno ona nalazi upozorili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
– Uzročnici se iz stolice mogu dalje prenijeti hranom i vodom. Budući da su kliconoše i bolesnici važan izvor infekcije, ne bi smjeli rukovati hranom i trebaju se strogo pridržavati higijenskih mjera. Za razvoj bolesti kod zdravih ljudi potreban je unos velikog broja bakterija salmonele kroz usta. Ljetne temperature pružaju pogodan medij za razmnožavanje bakterija, i to prvenstveno u nedovoljno termički obrađenim mliječnim proizvodima, kolačima, sladoledima i slično, upozorio je HZJZ.
Salmoneloze se manifestiraju kao gastroenteritis, crijevna groznica i septički sindrom. Pritom, najčešći je gastroenteritis kod kojeg se nakon unosa, tijekom 8 – 48 sati se pojave glavobolja, mučnina, proljevi, povraćanje i bolovi u trbuhu uz umjereno povišenu temperaturu. Kod liječenja, najvažnije je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite. Antibiotici se ne preporučuju jer mogu produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje.
Prevencija kao ključ
Starijim osobama crijevne infekcije i salmonela mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, stoga treba raditi na njihovoj prevenciji. Ona uključuje:
- redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom
- termičku obradu hrane
- temeljito pranje voća i povrća
- izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i prigrijavanje hrane
- izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode
Kod pripreme hrane, važno je obratiti pozornost na boju, miris, okus i izgled već pri samom izboru namirnica, posebice ako su one životinjskog podrijetla. Provjeravajte rok trajanja i izaberite samo svježe i provjereno, ali i pakirano u dobrim uvjetima. Ljeti se ne preporuča kupovanje veće količine hrane i stvaranja zaliha.
Pažnju treba obratiti i na pohranjivanje namirnica u vlastitu domu. Meso držite na najnižoj polici kako biste spriječili kapanje njegova soka na drugu hranu, a jaja vadite iz kartonske kutije koja može biti kontaminirana. Mliječne proizvode držite na najhladnijoj polici, a vruću hranu nipošto ne stavljate u hladnjak. Uzmite u obzir i da mljeveno meso, perad i riba u frižideru mogu stajati svega dan ili dva. Hranu izvan hladnjaka čuvajte dobro zatvorenu, što dalje od insekata i sredstava za čišćenje.
Izbjegavajte jela od nedovoljno obrađenih jaja!
Po visokim temperaturama održavanje kuhinjske površine čistom od ključne je važnosti. Perite redovno ruke i za rezanje radije umjesto drvenih birajte plastične daske. Krpe i spužve mijenjate redovito te radije birajte papirnate ručnike. Ne zaboravite ni na kantu za otpatke koju također treba čistiti.
Prije kuhanja, sve namirnice dobro operite i termički obradite na najmanje 78 stupnjeva koliko je potrebno da se unište bakterije, među kojima je i salmonela, dok za neke druge pak treba sto stupnjeva.
– Izbjegavajte pripremu jela i slastica od termički neobrađenih ili nedovoljno obrađenih jaja. Temperatura mora doseći barem 78°C u svakom dijelu hrane, što se ne postiže pri pripremi jaja na oko, krema za kremšnite ili žličnjaka od bjelanjaka, upozorava HZJZ.
Termički obrađenu hranu ne ostavljajte na sobnoj temperaturi duže od dva sata, a hranu podgrijavajte samo jednom i to do temperature ključanja. Zamrzavajte samo svježe oprane namirnice i svježe pripremljenu hranu te nakon odmrzavanja namirnice odmah pripremite i nemojte ih opet zamrzavati.
