Psihologinja poručila: ‘Zdravo je biti svjestan zabrinutosti, ljutnje i straha’
Danas je Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava od 1992. godine. Na ovaj dan se podsjeća na važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije blizu milijardu ljudi ima mentalni poremećaj, a vodeći problem je depresija. Kako brinuti o mentalnom zdravlju i s kojim se problemima na ovom polju susreću starije osobe otkrila nam je psihologinja, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Andrea Vranić.
psihologinja Andrea Vranić, | foto: privatna arhiva
Prema definicije Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem osoba ostvaruje sve svoje potencijale, uspješno se nosi s uobičajenim životom, pa i stresnim okolnostima, u kojem može biti produktivna i tako doprinosi zajednici. Psihologinja dodaje kako mentalno zdravlje nije odsustvo bolesti, već stanje uključenosti i produktivnosti, na razini pojedinca i na razini zajednice. Na mentalnom zdravlju se mora uvijek raditi, a to se može postići uz održavanje odnosa s obitelji i prijateljima, vježbanje mozga raznim aktivnostima, ali i uživanje u radnjama koje vas vesele.
Starijim osobama je mentalno zdravlje često narušeno
Kako osoba stari, tako i neke funkcije slabe, a veliki stres stvara i sam proces umirovljenja. Ovime neki odnosi prestaju, a mnoge osobe gube svoju svrhu postojanja. Psihologinja Vranić je navela koji se još problemi javljaju u ovoj životnoj dobi.
– Umirovljenjem se naše društveno okruženje osipa, odnosno naši se socijalni kontakti smanjuju. Nerijetko je posao bitan segment života koji, uz obitelj, pojedincima daje osjećaj svrhe i osjećaj pripadnosti. Posebno je na umirovljenje stoga osjetljiva populacija osoba koje žive same. Pridodamo li tome i usporavanje psihomotoričkih funkcija te slabljenje organizma i često kronične bolesti, umirovljenici ali i općenito osobe starije životne dobi u riziku su od razvoja različitih poteškoća ili problema mentalnog zdravlja, rekla je psihologinja.
Osim navedenoga, dodaje kako postoji još jedan problem, a to je gubitak bliskih osoba, partnera i prijatelja, dok neki odlaskom u mirovinu gube i socioekonomski status, a posljedica su onda izoliranost i usamljenost.
Koji su najčešći mentalni problemi kod starijih osoba?
Najčešći problemi i poteškoće koji se javljaju kod starijih osoba su, prema psihologinji, depresivnost i simptomi demencije, o kojoj smo pisali ovdje. Mentalno zdravlje i tjelesno zdravlje usko su povezani te jedno utječe na drugo.
– Primjerice, starije osobe s fizičkim zdravstvenim problemima (npr. kardiovaskularne bolesti) imaju veću stopu depresije od zdravih. S druge strane, neliječena depresija može nepovoljno utjecati na ishod kardiovaskularne bolesti. Naposljetku, vjerojatno najtužniji podaci vezani uz starenje su oni o čestini zlostavljanja, zanemarivanja i napuštanja starijih. Ovakvi (ne)postupci mogu dovesti ne samo do fizičkih ozljeda, već i dugotrajnih psihičkih poteškoća, objasnila je Vranić.
Zdravo je biti ljut i zabrinut
Na mentalno zdravlje treba misliti na nekoliko jednostavnih načina. Održavanjem dobrih odnosa i uživanje u aktivnostima koje vas vesele, ali i prepoznavanjem i zadovoljavanjem svojih potreba. Psihologinja napominje kako je važno znati da mentalno zdravlje ne znači da smo uvijek izvrsno raspoloženi ili jako sretni.
– Mentalno je zdravo biti ustrašen i zabrinut i ljut kada nas zadese problemi, životne teškoće ili gubitci. Dobro mentalno zdravlje će osigurati da te osjećaje prihvatimo i na produktivan način se uhvatimo u koštac s onime što ih je izazvalo, da se suočimo kako s osjećajima, tako i problemima, koristeći sve svoje resurse, znanja, vještine i sposobnosti, napomenula je Vranić.
Kako raditi na mentalnom zdravlju?
Bez obzira na dob, na mentalnom zdravlju uvijek treba raditi. Kako bi se zaštitilo mentalno zdravlje potrebno je stvarati socijalne veze, održavati dobre odnose s najbližima, često se s njima vidjeti ili čuti telefonom, upotrebljavati razne aplikacije za olakšavanje komunikacije ili čak pisati pisma. Kako kaže psihologinja, različite vrste istraživanja u području mentalnog zdravlja u starijoj dobi ukazuju na važnost socijalne podrške, jer se uz višu razinu socijalne podrške smanjuje i rizik od mentalnih i fizičkih bolesti. – Mentalno zdravlje nije nešto na čemu se ne može raditi, u što se ne može ulagati ili osnaživati. I to je dobra vijest, dodala je psihologinja.
Osim kontakata, potrebno se baviti i aktivnostima kojima se vježba mozak. O tome kako se najlakše vježba mozak objasnila nam je psihologinja Eva u ovom tekstu, a evo što o tome kaže psihologinja Vranić.
– Ne treba se prepustiti jednostavnim aktivnostima i pasivnom gledanju televizije, već se treba baviti kognitivno angažiranim aktivnostima, onima koje će nas potaknuti na razmišljanje i biti pomalo izazovne. Koje su to aktivnosti svakako će ovisiti o interesima i možda postojećim hobijima svakog pojedinca, no bitno je da to ne budu rutinske aktivnosti, koje obavljamo automatski, već one koje će zahtijevati nešto više pažnje, koncentracije i naših mentalnih resursa – za nekog će to biti nova kartaška igra, za nekog recept po kojem se već dugo sprema pripremiti kolač, za nekog otkrivanje novog puta do uobičajenih destinacija.
Dodaje i kako je posebno iskustvo i volontiranje koje će kod starijih osoba, ali i kod svih drugih dobnih skupina, pružiti osjećaj svrhe i produktivnosti, a njime se i doprinosi zajednici. Osim toga, treba se i uključiti u razne aktivnosti kao što su vježbanje, šetnje, izleti ili književni klubovi jer će se na ove načine ostvarivati socijalni kontakti i druženja, ali će i raditi na sebi.
Potrebno je donijeti nacionalnu strategiju
Psihologinja misli kako je nužno da Republika Hrvatska donese i usvoji Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Ona je bila donesena za razdoblje od 2011. do 2016. godine, dok je novija strategija izostala.
– Nacionalna strategija je važna stoga što se na individualnoj razini, svatko od nas, može baviti nekim aspektom svog mentalnog zdravlja, no kreiranje ozračja društvene podrške i podjednakih mogućnosti za sve segmente društva nije stvar pojedinca, već onih koji imaju moć odlučivanja i usmjeravanja resursa, kaže psihologinja te dodaje kako bi se na ovaj način umirovljenici mogli bolje uključiti u društvo i bili bi bolje informirani o raznim aktivnostima.
Ako želite saznati još više o mentalnom zdravlju u starijoj dobi na Facebook stranici Zagrebačkog psihološkog društva danas u 11:30 sati počinje predavanje psihologinje Vranić i Marine Martinčević. Predavanje možete gledati izravno ili možete naknadno pogledati snimku, ako propustite ovaj termin.
