Tko radi ne boji se gladi? Provjerili smo kolike mirovine dobivaju bivši radnici
Bivši radnici čine najveći korpus umirovljenika u Hrvatskoj. Za svoj su rad neki dobili manje od 500 kuna mirovine, a neki više od 8.000. No, najviše ih je oko prosjeka, pri čemu međunarodni ugovori statistički dobivaju na značenju.
Najveći broj umirovljenika u Hrvatskoj čine bivši radnici. | Foto: Unsplash
Omjer radnika i umirovljenika u Hrvatskoj, trenutno iznosi vrlo nepovoljnih 1:1,33. No, ne treba zaboraviti ni kako su umirovljenici u dobrom dijelu bivši radnici. Doduše, ima i onih koji rade i uz mirovinu, no u statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, korpus umirovljenih radnika daleko je najveći.
Pritom valja odvojiti skupine koje svoje radničke mirovine dobivaju po posebnom propisu. No, njih nema puno, pa ispada da su od ukupno 1.229.760 umirovljenika, koji su dobili mirovine za lipanj, njih 1.056.887 radnici.
Tko radi, ne boji se gladi, glasi stara poslovica. No, to je u ovom slučaju upitno, jer je njihova prosječna mirovina, ako uračunamo i međunarodne ugovore, iznosila 2.759 kuna i jednu lipu, a ostvarena je za prosječno 31 godinu, pet mjeseci i 11 dana staža. Među njima se nalazi i 87.606 osoba koje mjesečno dobivaju manje od 500 kuna mirovine. Prosječna je mirovina u toj kategoriji svega 233,05 kuna, za 31 godinu i 14 dana staža. S druge strane, 10.194 bivših radnika prima više od 8.000 kuna, no njihov radni staž u prosjeku iznosi 40 godina i sedam mjeseci, pokazuje statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pregled po vrstama mirovine
Od ukupnoga broja umirovljenih radnika, njih 760.602 primilo je prosječnu starosnu mirovinu od 2.974,04 kune za 33 godine, tri mjeseca i 14 dana rada. Većina onih koji su dobili po iznosu najniže i najviše mirovine, spada upravo u primatelje starosne mirovine. Razlika je u njihovom stažu prosječno oko devet godina i devet mjeseci.
Inače, prosječna je starosna mirovina za sve umirovljene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u lipnju iznosila 2.707,76 kuna i ostvarena je za 31 godinu i tjedan dana staža. Nešto su bolje prošli oni s 40 i više godina staža, a takvih je u lipnju bilo 108.320, koji su na svoje račune dobili u prosjeku 4.170,55 kuna. U taj su obračun uračunate i mirovine po međunarodnim ugovorima.
Mirovine bivših radnika s međunarodnim ugovorima. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
Naravno, svaki posao nosi svoje rizike, pa među korpusom bivših radnika ima i onih koji su doživjeli nesreću na poslu ili su zbog težine rada i radnih uvjeta, nažalost, oboljeli. Njih 93.900 primilo je prosječnu invalidsku mirovinu za lipanj od 2.192,12 kuna za 21 godinu 10 mjeseci i 22 dana. Primatelja mirovina ispod 500 kuna je 4.744, a oni su dobili u prosjeku 275,20 kuna. Njihov prosječni staž 19 godina, mjesec i pet dana. Invalidske mirovine veće od 8.000 kuna primaju 53 osobe. Kod njih je prosječni iznos koji im je sjeo na račune 9.100,40 kuna, a ostvaren je za 28 godina, 10 mjeseci i 12 dana rada.
Uz njih, još 202.385 osoba je naslijedilo mirovine pokojnih radnika. Obiteljske mirovine iznose prosječno 2.213,88 kuna i dobivene su temeljem 28 godina, 11 mjeseci i četiri dana rada. Obiteljske mirovine manje od 500 kuna dobiva 19.888 osoba, a one u prosjeku iznose 220,41 kunu za 28 godina i pet mjeseci rada. Najviše iznose prima 251 osoba i to prosječno 9.288,26 kuna za 41 godinu, pest mjeseci i 22 dana staža.
Bez međunarodnih ugovora, slika se mijenja
Dosad je bila riječ o mirovinama u koje su uključene i one po međunarodnim ugovorima. No, kad bismo njih stavili sa strane, slika bi se ponešto promijenila. Naime, manji broj umirovljenika prima mirovine koje su u prosjeku veće, ako ne gledamo međunarodne ugovore.
Sve skupa izgleda ovako: mirovine bez međunarodnih ugovora prima 879.722 osobe, a one u prosjeku iznose 3.131,96 kuna i ostvarene su za 31 godinu, tri mjeseca i 22 dana staža. Mirovine do 500 kuna prima 22.479 osoba u prosječnom iznosu od 332,01 kune za 15 godina i jedan dan staža. S druge strane, mirovine veće od 8.000 kuna primaju 10.094 umirovljena radnika. Prosječno, takve mirovine iznose 9.497,73 kune za 40 godina, sedam mjeseci i četiri dana evidentiranog rada.
Starosne mirovine bez međunarodnih ugovora za lipanj dobilo je 620.696 osoba, a one su u prosjeku iznosile 3.423,13 kuna za 33 godine, tri mjeseca i 21 dan staža. Ogromna većina primatelja mirovina većih od 8.000 kuna nalazi se u ovoj kategoriji s prosječnom uplatom od 9.505,42 kuna za 40 godina, sedam mjeseci i 18 dana.
Radničke mirovine bez međunarodnih ugovora | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
S druge strane, najveći broj primatelja mirovina do 500 kuna su korisnici invalidnina. Njih je 1.394, a u prosjeku su dobili 347,47 kuna za odrađenih 13 godina, mjesec i osam dana. Ukupni broj korisnika invalidskih mirovina bez međunarodnih ugovora je 88.528. Oni su dobili u prosjeku 2.294,25 kuna za 21 godinu, 11 mjeseci i 20 dana rada.
Obiteljsku mirovinu bez ugovora s inozemstvom prima ukupno 202.385 osoba. Prosječni je iznos za lipanj bio 2.213,88 kuna za 28 godina, 11 mjeseci i četiri dana staža.
Porazne brojke
Zanimljivo, u sve tri kategorije, najviše je primatelja mirovina između 2.000 i 2.500 kuna. Ukupno ih je 163.116, a njihova je prosječna mirovina iznosila 2.263,75 kuna, a ostvarena je za prosječno evidentiranih 28 godina, pet mjeseci i 18 dana rada.
Gledajući ukupno mirovine bez međunarodnih ugovora, one su u prosjeku za lipanj iznosile 3.050,61 kunu, a ostvarene su za 30 godina, 10 mjeseci i četiri dana staža. Mirovine koje nisu obračunate po međunarodnim ugovorima je dobilo 953.115 umirovljenih radnika.
