Ozbiljna bolest novoga vremena: ‘Depresija u starijoj dobi nije mit i ne smije se miješati s običnom mrzovoljnošću’
Često se možemo osjećati depresivnima, odnosno loše raspoloženima, ali to nije isto što i sama depresija. Naime, depresija je ozbiljno stanje koje kod osoba može onemogućiti obavljanje svakodnevnih zadataka, dok će neki zbog ovog stanja leći u krevet i neće vidjeti razloge da ustanu. Depresija u starijoj dobi može biti posebno opasna, a simptome treba prepoznati na vrijeme. Kako točno izgleda depresija i kako se protiv nje boriti, objasnila nam je Adrijana Al-Nidawi iz Centra Sirius, centra za psihološko savjetovanje.
psihologinja depresija | foto: Mirovina.hr/ privatna arhiva
Depresija je stanje koje može biti blago ili pak ozbiljno, a blagu depresiju je doživjelo više od polovice čovječanstva. Upravo zato bi ovom stanju trebalo posvetiti puno pažnje. U svijetu više od 350 milijuna ljudi boluje od depresije, češća je kod žena, a može se i naslijediti od roditelja ili braće i sestara. Depresija u starijoj dobi se može teže prepoznati, pa zato ovim osobama treba pružiti potpunu podršku i razumijevanje.
Različiti su razlozi pojave depresije
Prije svega, važno je znati kako je depresija teško psihičko stanje koje utječe na obavljanje svakodnevnih funkcija. Ovo stanje treba shvatiti ozbiljno i na vrijeme jer utječe na život osobe koja ju ima. Utječe i na njezino socijalno okruženje, razmišljanje i ponašanje. Da se radi o velikom problemu, svjedoči i činjenica da je svake godine sve više osoba oboljelih od ovog stanja.
– Depresija je stara koliko i čovječanstvo, a gotovo da i ne postoji osoba koja nije barem jednom u životu osjetila gorki okus depresije. Blagu depresiju doživjelo je barem jednom u životu više od polovice čovječanstva, a da pritom nisu niti znali o čemu se radi, rekla nam je Al-Nidawi.
Otkrila je i kako se ne može uvijek znati zašto dolazi do depresije, a u nekim se slučajevima ova bolest može naslijediti ili je mogu potaknuti određene životne okolnosti kao što su smrt bližnjih, pojačan stres ili trauma. Neke osobe će same po sebi biti sklonije depresiji zbog raznih čimbenika kao što su nuspojave lijekova, zbog uvučene osobnosti ili zbog događaja koji ih emocionalno uznemiruju. Na pojavu depresije mogu utjecati i pesimistični pogled na svijet, a depresija se može pojaviti i zbog posljedice neravnoteže neurotransmitera u živčanim stanicama.
Kako prepoznati depresiju?
Nekada je teško prepoznati da osoba ima depresiju, ali ipak postoje simptomi koji će biti najbolji pokazatelji ovog stanja. Kako nam je otkrila Al-Nidawi depresija može nastati ili se pogoršati bez nekog jasnog razloga, a sam intenzitet simptoma se može mijenjati ovisno o dobu dana.
Dakle, simptomi depresije su:
- Promjene raspoloženja
- Gubitak interesa i zadovoljstva za životne aktivnosti
- Smanjena životna energija
- Pesimističan pogled na budućnost
- Nisko samopouzdanje i samopoštovanje
- Osjećaj bezvrijednosti
Osim navedenih, mogu se javiti i poremećaj apetita i poremećaj sna, pri čemu osoba može imati problema s nesanicom, ali može i previše spavati i prespavati cijeli dan. Ako i vi imate problema sa spavanjem, možete probati s nekim od savjeta koje smo naveli u ovom tekstu. Kako nam kaže Adrijana, kod depresije su česte i negativne misli kao što su: ‘Ja ništa ne vrijedim’, ‘Moj život nema smisla’, ‘Nemam se čemu veseliti’. Depresija u starijoj dobi se može prepoznati i po većoj izoliranosti i manjoj želji za sudjelovanjem u raznim aktivnostima.
– Kada razgovaramo s osobama koje nam se u savjetovalište jave radi depresije, obično svoja depresivna stanja opisuju kao neku vrstu besmislenosti, tuposti, magle u kojoj se nalaze i iz koje ne mogu pronaći put izlaska. Govore kako osjećaju duboki umor i nedostatak životnog elana te pričaju i o nemogućnosti da osjete ikakvu radost ili pak ugodne emocije. Stvari koje su ih veselile sada su im posve ravne. Zbog toga što se primjerice ne vesele svojoj djeci, dobivanju unučadi ili nemaju više osjećaja prema obitelji i prijateljima, osjećaju krivnju i padaju u još dublju spiralu depresije. Zbog osjećaja krivnje i ponekad srama jer ih ništa ne veseli i jer ne mogu pronaći izlaz prema van – počinju se izolirati od drugih i nekako osiromaše svoje odnose s drugim ljudima oko njih, otkrila nam je suradnica iz Centra Siriusa.
Kako se tretira depresija?
Prije svega je potrebno prepoznati problem i odmah reagirati. Depresija nije ničiji izbor. Rješenje nije tješenje osobe koja je u depresiji raznim rečenicama jer to može izazvati i kontraefekt. Kako kaže Al-Nidawi, okolina nema uvijek razumijevanja i često oboljelima prebacuje kako rade problem ni iz čega i kako će sve biti u redu ili im govore da samo moraju razmišljati pozitivno. Iako možda izrečene u najboljoj namjeni, ove će rečenice kod nekih samo pogoršati situaciju.
Umjesto toga, kada se primijete simptomi kod bliskih osoba, treba tražiti pomoć kod liječnika ili psihoterapeuta. Treba znati i kako će liječenje trajati dulji niz vremena, a ovdje se radi o periodu od najmanje nekoliko godina. Isto tako, Al-Nidawi dodaje kako depresivne osobe mogu imati dobre i loše dane. Tako će se činiti da su jedan dan dobro raspoložene, dok će se druge dane potpuno povući u sebe i nekada čak zanemariti osobnu higijenu.
– Ozdravljenje od depresije je dugo putovanje, koje zahtjeva trud i vrijeme. Pored psihijatrijske pomoći i psihoterapije potrebna je i podrška socijalne okoline, prijatelja i članova obitelji kako bi osoba osjetila stabilnost i sigurnost u svom okruženju i kako bi mogla crpiti snagu koja joj je potrebna u borbi protiv depresije, rekla je Al-Nidawi i dodala kako je uz stručnu pomoć ključno da osoba koja je u depresiji zna da ima podršku i da ju netko razumije i ne osuđuje.
Psihoterapija će pak pokušati smanjiti učestalost negativnih misli i pokušati utjecati na promjenu ponašanja kod osobe. Pomoći može i da osoba postane aktivnija i manje izolirana. Dobar primjer za ovo je umirovljenica Željka koja je svoj izlaz iz depresivnog stanja nakon teške životne situacije, u kojoj joj je muž prebolio moždani udar, pronašla u vježbanju. Više o vježbanju i vježbačici Željki možete pročitati ovdje.
Depresija u starijoj dobi
Depresija nije normalan dio procesa starenja i ne treba je tako tretirati i shvaćati je olako.
– Važne životne promjene koje idu uz to kako starimo mogu izazvati osećaj nelagode, stresa i tuge. Na primjer, smrt voljene osobe, odlazak u mirovinu ili suočavanje s ozbiljnom bolešću može osobu pogurati u ozbiljno depresivno stanje. Poslije perioda prilagodbe na starenje, mnoge starije osobe mogu povratiti svoju emocionalnu ravnotežu, ali neki to ne mogu, pa se stoga događa da dođe do depresivnog poremećaja, otkrila je Al-Nidawi i dodala kako male mirovine koje uzrokuju financijske probleme mogu biti dodatni izvor stresa.
– Nažalost, kod starijih osoba depresija se često ne dijagnosticira i ne liječi, pa se osobe mogu osjećati nevoljko potražiti pomoć. Samo 10% depresivnih potraži pomoć. Depresija kod starijih ljudi nije mit i ne smije se miješati s običnom mrzovoljnošću.
Depresija u starijoj dobi se teže prepoznaje, a i simptomi su nešto drugačiji. Odnosno, simptomi se teže prepoznaju jer su po prirodi starije osobe umornije ili imaju probleme sa spavanjem. Jedan od glavnih pokazatelja depresije će u ovoj dobi isto tako biti povlačenje u sebe, nevoljkost ili želja za izoliranošću, a mogu se javiti i suicidalne misli. Depresija kod starijih ljudi obično traje duže nego kod drugih dobnih skupina.
– Ako se depresija u starijoj dobi otkrije na vrijeme i počne liječiti, učinit će godine ugodnijima i smislenijima za depresivnu stariju osobu, obitelj i ljude koji ju okružuju, rekla je Adrijana.
Postoji li siječanjska depresija?
Dok neki psiholozi kažu kako siječanjska depresija ne postoji, drugi kažu kako do nje dolazi iz logičnih razloga. Godišnji odmori i druženja s obitelji su gotovi, dani su i dalje kraći, često i vremenska prognoza ne ide na ruku pa i ne čudi pojava razočaranja, praznine, tuge i usamljenosti.
– ‘Siječanjskoj depresiji’ sklonije su osobe koje su prvenstveno usamljene, osobe koje žive same, daleko od članova obitelji, osobe u velikim gradovima koje nemaju puno prijatelja, starije osobe koje su izgubile životne partnere, osobe koje su se razvele, prekinule emocionalnu vezu, doživjele smrt bliske osobe pa su ovo prvi blagdani bez tih dragih osoba, a sklonije su i osobe u besparici. Kaže se da se u to vrijeme osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije.
Depresija u starijoj dobi je ozbiljan problem koji treba prepoznati na vrijeme. Važno je uočiti prve simptome i reagirati, potražiti stručnu pomoć i poduzeti nešto kako bi ove osobe mogle uživati u ostatku svojeg života.
