Obećanje ludom radovanje? Udio mirovine u plaći nastavlja padati i sve je dalje od jednog predizbornog plana
Gledajući podatke Eurostata, Hrvatska se ne može pohvaliti adekvatnim udjelom mirovine u plaći. Od 2018. do 2022. taj je postotak pao s 40 na 37 posto te i ove godine nastavlja silaznom putanjom. Daleko je to od HDZ-ovog predizbornog obećanja o mirovinama koje će biti na razini od 50 posto plaće.
Euro kovanice | foto: Pixabay, vitaliy-m
Jedan od ciljeva HDZ-a bio je još i prije prošlih parlamentarnih izbora podići mirovine na razinu od 50 posto prosječne plaće. No, unatoč svim usklađivanjima, a u posljednje su vrijeme počeli po tom pitanju padati i rekordi, te povećanju najnižih i obiteljskih mirovina, udio mirovine u plaći sve više pada. Ako tome pridodamo i rast inflacije, onda je jasno zbog čega umirovljenici traže veće mirovine.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prosječna je mirovina za lipanj iznosila 413,99 eura, dok je prosječna neto plaća u svibnju iznosila 1.133 eura. To daje udio mirovine u plaći od 36,54 posto. Odnosno, prosječna mirovina iznosi svega 36,54 posto prosječne plaće. Dakle, po umirovljenju hrvatski građani mogu očekivati svega nešto više od trećine prihoda koje su stjecali tijekom rada.
Neki napreduju, mi nazadujemo
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska je i po tom dosta važnom pitanju na samom dnu. Ipak je riječ o jednom od glavnih pokazatelja adekvatnosti mirovina. Prema podacima Eurostata, koje je analizirao novinar tportala Zoran Korda, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći na razini cijele EU iznosi 58 posto. Oni to računaju kao agregirani zamjenski omjer koji predstavlja omjer medijalne individualne bruto mirovine osoba u dobi između 65 i 74 godine te medijalne individualne bruto plaće osoba između 50 i 59 godina.
No, kako god to računali ili zvali, rezultat je uvijek isti. Podaci Eurostata pokazuju da je taj omjer u Hrvatskoj od 2018. do 2022. godine pao s 40 na 37 posto. Uz to, lošiji omjer imaju smo Bugarska (36 posto), Irska (34 posto) i Litva (33 posto).
Kako se volimo ugledati na Zapad, podaci sugeriraju kako je najbolje biti umirovljenik u Luksemburgu. Ondje je udio mirovine u plaći čak 89 posto. Zatim slijede Španjolci sa 76 te Grci i Talijani sa 75 posto udjela mirovine u plaći. Možda to zvuči i neobično, jer su potonje dvije zemlje često nazivane ekonomski nestabilnima.
Štoviše, Grci su u posljednjih pet godina najviše napredovali po tom pitanju. Godine 2018. njihov je prosječni udio mirovine u plaći iznosio 64 posto. Dosta su napredovali i Španjolci kojima je 2018. udio bio 70 posto. S druge strane, najmanje razloga za zadovoljstvo, osim umirovljenika u državama s dna ovog popisa, mogu imati Francuzi kojima je u posljednjih pet godina omjer mirovina u plaći pao sa 67 na 57 posto, Mađari čije su mirovine u odnosu na plaće pale s 59 na 53 posto, Maltežani (sa 60 na 53 posto), Bugari (s 41 na 36 posto) i Litavci (s 40 na 33 posto).
Pad umirovljeničkog standarda
Ako ćemo gledati po postocima udjela, Luksemburg je jedini iznad 80 posto, Španjolska, Grčka i Italija su iznad 70 posto, Portugal, Poljska i Slovačka su iznad 60 posto, Austrija, Francuska, Švedska, Mađarska, Malta, Nizozemska, Rumunjska i Finska su na iznad 50 posto, Češka, Belgija, Njemačka, Danska, Estonija, Slovenija, Cipar i Latvija su na iznad 50 posto udjela, dok je Hrvatska zajedno s već spomenutim društvom na više od 30, ali manje od 40 posto udjela plaća u mirovinama.
Unatoč državnim intervencijama u najniže i obiteljske mirovine te usklađivanjima, pad umirovljeničkog standarda se nastavlja. To ujedno znači i daljnje siromašenje trećine naše populacije. Stoga razne umirovljeničke udruge i inicijative traže jačanje izdvajanja za mirovinske doprinose, promjene načina usklađivanja mirovina, te predlažu vlastite modele njihova povećanja.
