Novo istraživanje o hrani: Umirovljenici najmanje bacaju ostatke hrane nakon kuhanja
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) često provodi istraživanja pa je tako sinoć predstavila rezultate istraživanja o navikama građana vezanih uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane. Ovo istraživanje o hrani je provedeno tijekom 2022. godine, a rezultati, između ostaloga, pokazuju kako dio ljudi ne obraća dovoljno pozornosti na sigurnost hrane pa tako isti pribor koriste za sirovu i termički obrađenu hranu.
Kuhanje | Foto: Ilustracija, Rawpixel
Proces pripreme hrane kreće u trgovinama, u načinu biranja i stavljanja u košaricu namirnica, a novo istraživanje o hrani pokazuje koliko građani drže do nekih pravila kod prehrane. Jednako tako, pokazalo se i kako upravo umirovljenici bacaju najmanje ostataka hrane nakon kuhanja.
Ne poštuju se pravila kod kupovine, ali ni kod pripreme hrane
Prema istraživanju, prva greška u kontaktu s hranom se događa već u trgovini. Odnosno, zamrznutu hranu i hranu koja se drži u hladnjaku polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, što bi zapravo bilo ispravno. Također, većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu hranu ili hranu iz hladnjaka, što može biti opasno u ljetnim mjesecima.
Otkriveno je i kako rok trajanja provjerava uvijek ili nekada 94 posto ispitanika, dok 88 posto njih postupa u skladu s uputama na pakiranju o uvjetima skladištenja i pripreme. Kao što smo pisali ovdje, postoji razlika između pojmova ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’. Prvi pojam, ‘upotrijebiti do’ tako označava datum do kojega se hrana može sigurno konzumirati i on piše na hrani koja je lako kvarljiva, dok ‘najbolje upotrijebiti do’ zapravo označava datum do kojeg hrana zadržava svoja svojstva.
Zanimljivo je i kako samo 59 posto osoba koristi odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu. Ovo je važno kako bi se spriječio prijenos mikroorganizama sa sirove na termički obrađenu hranu. S druge strane, jednom pripremljena hrana bi trebala na sobnoj temperaturi biti do dva sata nakon čega se stavlja u hladnjak, o čemu nam je u ovom tekstu više napisala nutricionistica. Istraživanje je pokazalo kako više od 30 posto ispitanika hranu ostavlja vani dulje od preporučenog vremena.
Što se tiče ostataka hrane koji ostaju nakon kuhanja, najviše ispitanika u Zagrebu baca ovu hranu, njih 25 posto. Ipak, stariji od 70 godina najmanje bacaju ostatke, tek njih 6 posto.
Istraživanje je pokazalo da je potrebna dodatna edukacija
Rezultati istraživanja su predstavljeni u Osijeku, a informacije će se dalje koristiti za daljnje educiranje građana o postupanju s hranom.
– Ovo je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane. Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali vezano uz postupanje s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat“, izjavila je doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koji je proveo istraživanje.
Na predstavljanju rezultata je zlatna pravila kod kuhanja otkrio i poznati chef Melkior Bašić koji je rekao kako je najbolje prije samog kuhanja imati jasnu viziju što želite kuhati kako bi se smanjilo bacanje hrane, a otkrio je i još neke trikove.
– Ljudi najviše griješe kod kupnje voća i povrća, pa se ove namirnice često bacaju. Primjerice, luk, mrkva i korjenasto povrće mogu dulje stajati, ali paprika, brokula, cvjetača ili salata mogu stajati do tri dana. U kuhinji se svaki dio namirnice može iskoristiti, primjerice kosti ili komadiće povrća za temeljac, a neke namirnice koje znamo da nećemo stići iskoristiti možemo narezati i zalediti pa iskoristiti za varivo. Što se pripreme tiče, sve namirnice prvo treba dobro oprati, često brisati radnu površinu i osobito paziti da se koriste odvojene daske i noževi za rezanje sirove i termički obrađene hrane, rekao je Melkior.
