Način na koji policijski službenici idu u mirovinu je kompliciran, kao i izračuni, a statistika ih ne pokazuje
Umirovljeni policijski službenici nalaze se u istoj kategoriji s djelatnim vojnim osobama, službenicima iz pravosuđa i obavještajne zajednice te razminiračima. Mirovinu dobivaju po posebnom propisu koji nudi nekoliko vrsta obračuna, a komplicirani statistički podaci ne otkrivaju koliko je policajaca u mirovini.
Foto: Youtube screenshot
Policijski službenici važan su dio svakoga društva. Osim što brinu za red i sigurnost, zaduženi su za poštivanje prometa, izdavanje osobnih dokumenata i druge važne zadaće, bez kojih je teško funkcionirati. Ponekad se nađu u opasnim, pa i pogibeljnim situacijama pa je pitanje kako im se sve skupa honorira.
Odgovor leži u zakonodavstvu i pritom ne mislimo na Zakon o mirovinskom osiguranju, kao krovni propis koji uređuje pitanje mirovina, već na Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO). U tu skupinu, osim policajaca i vojnika, spadaju još i službene osobe u sigurnosno-obavještajnom te pravosudnom sustavu. U Statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, njima su još pridodane i osobe koje su radile na razminiranju.
Kao i kod redovitog umirovljenja, pravo na mirovinu u ovoj kategoriji ostvaruju osobe s navršenih 65 godina života i 15 godina staža. No, za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, po Zakonu je potrebno navršiti 60 godina života i 35 godina staža.
Staž, pritom, ne bi trebao biti problem, jer se 12 mjeseci rada, prema DVO-u, računa kao 15, 16 ili 18 mjeseci, ovisno na kojim poslovima osiguranici rade. Uz to, starosna se granica za prijevremeno umirovljenje snižava za po jednu godinu za svake tri, četiri ili pet odrađenih godina na poslovima s produljenim trajanjem staža. U mirovinu se može i ranije potpisom na odluku nadležnog ministra. Onima koji skupe manje od 40 godina staža dodaje se staž osiguranja koji iznosi od pet do jedne godine i ostvaruje se samo za umirovljenje od 1999. do 2003. godine.
Dva izračuna mirovina
Mirovina se policijskim službenicima i svima ostalima unutar ove raznolike kategorije, koja okuplja ukupno 17.304 osobe, računa na specifičan način, nešto kompliciraniji od onog koji je primijenjen na, primjerice, vatrogasce. Vrijednosni bodovi se računaju retrogradno za svaku godinu odrađenu nakon 1999., ali najkasnije do 2007. godine. Za one koji su se umirovili nakon 1. siječnja 2008., vrijedi pravilo o 10 najpovoljnijih godina.
Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi se izračunavaju zbrajanjem vrijednosnih bodova, a potom i dijeljenjem s razdobljem za koje su obračunati. Osobni bodovi, koji se uzimaju u obzir pri izračunu mirovine, dobivaju se množenjem staža s najpovoljnijim bodovima i mirovinskim faktorom. Osobni bodovi se pritom uvećavaju za 45 posto, a svota mirovine se dobiva umnoškom tako uvećanih bodova s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan umirovljenja.
Ali, to nije sve. Mirovine se umanjuju i to za različite iznose. Tako će oni s mirovinama između 2.500 i 3.000 kuna dobiti umanjenje od osam posto. Za svaku tisuću kuna više, umanjenje je veće i to za četiri posto. Oni s mirovinama iznad 5.000 kuna mogu računati na 20-postotno umanjenje.
Posebno je propisan i izračun mirovina za službenike koji su osigurani u prvom, ali i u drugom stupu. Tako im se staž do trenutka uvođenja osiguranja temeljem obvezne individualne kapitalne štednje računa po ranije navedenim kriterijima, dok se ostatak dobiva zbrojem 0,25 posto prosječne bruto plaće svih zaposlenika u Hrvatskoj u godini prije umirovljenja i 25 posto mirovine iz prvog stupa za bodove ostvarene nakon početka osiguranja temeljem obvezne individualne kapitalizirane štednje. Po istom principu se, u ovakvim slučajevima, računaju invalidska i obiteljska mirovina.
Komplicirana je i statistika
Uz još nekoliko začkoljica koje više predstavljaju iznimke nego pravilo, statistički podaci o umirovljenim policijskim službenicima pokazuju kako su oni u lipnju dobili u prosjeku 4.703,77 kuna mirovine za prosječno 31 godinu, 11 mjeseci i četiri dana staža ako su umirovljeni do stupanja na snagu aktualnog Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, odnosno do 1. siječnja 1999. godine. Takvih je osoba 7.514, no među njima se kriju i službene osobe u pravosuđu, tako da je teško utvrditi koliko je zapravo policijskih službenika umirovljeno.
Umirovljeni policijski i drugi službenici prije 1.1.1999. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
Slično je i s podacima koji se odnose na razdoblje nakon 1. siječnja 1999., jer su u njih, osim policijskih službenika, uvedeni i pravosudni službenici te osobe s posebnim ovlastima i dužnostima u obavještajnim službama. Njih je sveukupno 9.156, a dobili su u prosjeku 4.595,69 kuna za odrađenih 35 godina, sedam mjeseci i 15 dana staža.
Umirovljeni policijski i drugi službenici nakon 1.1.1999. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
Zbirno gledajući, 16.025 osoba dobiva prosječno 4.190,55 kuna za 31 godinu i 16 dana staža. Od tog broja, njih 14.037 su muškarci s prosječnom mirovinom od 4.219,31 kunu za odrađenih 31 godinu i 22 dana, dok 1.988 umirovljenica u ovoj kategoriji dobiva 3.987,53 kune za odrađenih 30 godina, 11 mjeseci i devet dana.
Od ukupnog broja umirovljenih policijskih i drugih službenika, njih 6.666 dobiva prosječno 4.655,25 kuna za 36 godina staža. Invalidsku mirovinu primaju 8.144 osobe za 27 godina i 19 dana staža. Ona im iznosi prosječno 3.833,23 kune. Obiteljsku mirovinu od 4.036,12 kuna za 30 godina, sedam mjeseci i sedam dana staža dobiva 1.215 osoba.
Umirovljeni policijski i pravosudni službenici po spolu i vrsti mirovine. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
Najviše je umirovljenih u ovoj kategoriji u Zagrebu (4.128), s prosječnom mirovinom od 4.603,61 kunu. Zatim slijede Osijek s 2.161 umirovljenikom koji dobiva prosječno 3.934,69 kuna te Split s 1.451 umirovljenim policijskim i pravosudnim službenikom, razminiračem ili djelatnom vojnom osobom koji dobivaju 4.444,83 kune. Najmanje je umirovljenih u Dubrovniku (258), a oni dobivaju prosječno 4.059,32 kune.
Umirovljeni policijski i pravosudni službenici po gradovima. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br. 6, 2022.
