Moždani udar: ‘Rizik se povećava kod žena nakon 65-te godine, a najvažnije su prevencija i pravovremena reakcija’

Ana Kanazir
3. veljače 2023.
Priče
A- A+

Danas je Dan crvenih haljina, dan kada žene nose crvene haljine kako bi se podigla svijest o specifičnosti moždanog udara kod žena. U Hrvatskog je 2021. godine od moždanog udara umrlo 5.018 osoba, od kojih 2.067 muškarca i 2.951 žena. Žene imaju dodatne, specifične rizike nastanka moždanog udara koji su nedovoljno prepoznati i nedovoljno liječeni i upravo zato Hrvatsko neurološko društvo i Hrvatsko društvo za spolne razlike u neurološkim bolestima već šestu godinu zaredom organiziraju Dan crvenih haljina. Rizik od moždanog udara se povećava nakon 65. godine života jer tada već postoje neki rizični čimbenici i druge bolesti i stanja koji povećavaju rizik za razvoj ove bolesti, rekla nam je neurologinja prim. dr. sc. Svjetlana Šupe.

Dan crvenih haljina

Dan crvenih haljina | Facebook Dan crvenih haljina/Privatna arhiva

Dan crvenih haljina je međunarodna kampanja posvećena prevenciji i dijagnostici kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena. Cilj kampanje je da žene preuzmu brigu za svoje zdravlje i prepoznaju prve znakove moždanog udara. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2021. godini od moždanog udara umrlo je 5.018 osoba. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2% od ukupno umrlih te dobne skupine. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12.000 i 13.000 osoba zbog moždanog udara. Neurologinja je otkrila kako prepoznati moždani udar i što je najvažnije kod njegovog liječenja.

mozdani udar
Svjetski je dan moždanog udara: Ne bira vrijeme ni žrtvu, a u Hrvatskoj je lani to bio četvrti uzrok smrti

Što je moždani udar?

Kako je navedeno na stranicama HZJZ-a, moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Ovo potom uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, a to za posljedicu ima oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.

Najčešći oblik je ishemijski moždani udar koji nastaje zbog začepljenja arterije koja mozgu osigurava krv. Druga vrsta je hemoragijski moždani udar koji nastaje zbog puknuća krvne žile u mozgu, pri čemu dolazi do izljeva krvi u mozak. Više o moždanom udaru smo pisali i ovdje, dok u ovom tekstu možete otkriti koja krvna grupa ima najveću šansu za dobivanjem moždanog udara.

Kako prepoznati moždani udar?

Moždani udar ima simptome koji se najčešće javljaju naglo, a kod žena se javljaju dodatni, specifični simptomi. Kako nam je objasnila neurologinja Šupe, ovi su simptomi u engleskom jeziku sažeti u akronimu FAST, a u hrvatskom GROM. Točnije, G označava poremećaj u govoru, bilo da se radi o razumijevanju ili izgovaranju ili pak o promjeni artikulacije glasa. R kao ruka, odnosno kada je jedna ruka slabija ili pada, O kao oduzetost ruke ili drugog dijela tijela, jedne strane lica ili jedne strane tijela. M označava minute, točnije minute koje su presudne kod traženja pomoći.

Osim navedenoga, mogu se javiti i mučnina, povraćanje, nestabilnosti, promjena vida, razvoj dvoslike, spuštanje očnog kapka praćeno dodatnim simptomima poremećaja gutanja. Ipak, žene trebaju obratiti pozornost i na ove simptome.

– Kod žena postoje dodatni specifični simptomi, a to su iznenadne promjene stanja svijesti, u kvantitativnom ili kvalitativnom smislu. U kvantitativnom smislu to su iznenadne omaglice, nesvjestice, a u kvalitativnom iznenadne promjene ponašanja, raspoloženja, nagla depresija, stanje zbunjenosti ili otežane orijentacije. Kod žena se često pojavljuju i glavobolje, promjene u dahu, štucanje, čak i epileptični napadaji, koji su češći kod žena nego kod muškaraca.

Koji su premonitorni simptomi moždanog udara?

Premonitorni simptomi su oni simptomi koji ukazuju da nešto nije u redu, a nastupaju prije drugih simptoma, mogu se nazvati i predznakovi. Na primjer, kako nam kaže neurologinja, premonitorni simptomi moždanog udara su recimo intenzivne i iznenadne glavobolje kod osoba koje inače nemaju glavobolje. Razlog ovakvih glavobolja može biti početno blago širenje krvožilne promjene aneurizme što može biti predznak njezinog puknuća, ali i predznak moždanog udara. S druge strane postoji i TIA (tranzitorna ishemijska ataka), odnosno prolazni poremećaj neuroloških funkcija sa simptomima kao kod moždanog udara.

– Takva stanja povećavaju opasnost od pojave moždanog udara i to u relativno kratkom vremenu. Kod 20 posto bolesnika će se unutar mjesec dana nakon TIA-e razviti i neki oblik moždanog udara, rekla nam je Šupe.

mozdani udar

Rizici za dobivanje moždanog udara | Foto: mozdaniudar.hr

Što sve utječe na pojavu moždanog udara?

Iako dolazi naglo, moždani udar se može spriječiti na razne načine, a glavnu ulogu će imati prevencija i liječenje 10 glavnih rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara. Na ovaj se način može spriječiti i više od 80 posto udara. U navedene rizične čimbenike tako spadaju povišeni krvni tlak, povišeni šećer u krvi, povećane masnoće u krvi, poremećaj srčanog ritma, pušenje, veća konzumacija alkohola, povećana tjelesna masa i debljina, a posebno će rizične biti prehrambene navike i sjedilački način života s premalo aktivnosti. Osim ovoga, neurologinja navodi i socijalnu izoliranost, stres i depresiju kao značajne rizične čimbenike. Opasnost predstavlja i uzimanje hormonalne terapije kod menopauze pa je potrebno redovito kontrolirati stanje kod liječnika za vrijeme ove faze života. Sve o simptomima menopauze i kako se s njome boriti su nam otkrile ginekologinja i psihologinja u ovom tekstu.

S druge strane, postoje i čimbenici na koje nemamo utjecaja, a to su naš spol, naša dob i naslijeđene bolesti te poremećaji.

– Nažalost, rizik od moždanog udara se povećava nakon 65. godine života jer tada već postoje neki rizični čimbenici i druge bolesti i stanja koji povećavaju rizik za razvoj moždanog udara. Posebno će ti rizici biti izraženi kod žena starijih od 75-te godine kada se povećava i rizik od raznih poremećaja srčanog ritma, kazala je Šupe.

Može li se moždani udar spriječiti?

Odgovor je vrlo kratak i jednostavan – može.

– Prevencija je bit i sukus u stavu spram moždanog udara. Nekadašnji mit da se moždani udar ne može prevenirati i liječiti je premašen, otkrila je neurologinja i dodala kako na većinu gore navedenih rizičnih čimbenika možemo utjecati.

Važna je promjena stila života i uvođenje novih navika, a neurologinja nam je otkrila i kako to postići. Nije jednostavno, ali se na kraju itekako isplati.

– Važna je promjena navika, uzimanje više voća, više povrća, kao i manje prerađene hrane je iznimno važno u održavanju zdravlja. Posebno je važna aktivnost, čak i šetnja ili bilo kakve aktivnosti oko kuće. Isto tako i socijalna izolacija utječe na pojavu moždanog udara pa se preporučuje uključivanje u neke grupe ili druženje, što će smanjiti osjećaj izoliranosti. Svjetski je priznato da mediteranska prehrana djeluje povoljno na spriječavanje moždanog udara.

mjerenje tlaka
Postoji dokazana povezanost između određenih krvnih grupa i opasnosti od dobivanja moždanog udara

Koliko je važna pravovremena reakcija?

Kod pojave simptoma je jako bitno reagirati što prije i pozvati Hitnu pomoć. Upravo će o vremenu reagiranja ovisiti i sam oporavak osobe.

– Kada se počnu primjećivati simptomi, važno je prepoznati ih i čim ranije reagirati. Reakcija može biti od same osobe koja doživljava simptome, od njezine obitelji ili od bilo koga tko primijeti nešto neobično. Treba što ranije reagirati i pozvati Hitnu pomoć jer je cilj da se što ranije alarmira i preveze bolesnika u ustanovu i da se započine i ranije liječenje, rekla je Šupe.

Otkrila nam je i kako je upravo cilj svih edukacija i akcija naučiti građane da prepoznaju simptome i da reagiraju odmah.

– Što je liječenje ranije započeto, to je i manji broj oštećenih stanica neurona i manje će biti posljedica. Dakle, bitna je brzina.

Kako izgleda oporavak od moždanog udara?

Prije svega, treba uzeti u obzir da nije svaki moždani udar isti i da zahvaćenost moždanih regija nije za svakog bolesnika jednaka. Veliku ulogu u oporavku, odnosno zahvaćenosti će imati i već spomenuta brzina reagiranja.

– Mit o moždanom udaru je da se osobe mogu oporaviti nakon 6 mjeseci. To nije točno. Oporavak i rehabilitacija mogu trajati cijeli život. Postoji i neuroplastika mozga, sposobnost da drugi neuroni preuzimaju oštećene moždane funkcije, a to može utjecati da oštećenje bude manje. Ranim započinjanjem rehabilitacije se može smanjiti invaliditet kod ljudi, ali sve ovisi o težini i brzini reagiranja, otkrila nam je za kraj neurologinja.

Copy link
Powered by Social Snap