Velika rasprava u Saboru o reformi zdravstva: ‘Svi znaju da ona postoji, ali ju nitko nije vidio’
Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora se raspravlja o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ova dva zakona predstavljaju pravni okvir za provedbu reforme zdravstva. Ponovno se raspravljalo o gorućim temama zdravstva kao što su preventivni pregledi, liste čekanja, ali i povećanje participacije za one bez dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Foto: Vili Beroš | FB Screenshot
Kao što je već poznato, mnoge su stvari najavljene u zdravstvenoj reformi izazvale polemike, a upravo zbog nezadovoljstva reformom i općenito stanjem u zdravstvu se u subotu održava prosvjed liječnika, o čemu smo pisali ovdje. Većina stvari iz zdravstvene reforme su već poznate, dok su za neke izneseni novi detalji, a sve o preventivnim pregledima će biti poznato sutra.
‘Najveći bolesnik u Hrvatskoj je zdravstvo’
U samom uvodnom dijelu su sabornici tražili stanke uz iznošenje stavova o samoj zdravstvenoj reformi. Dok su neki pohvalili ovaj korak, drugi i dalje misle kako reforma nije najbolje rješenje svih problema u zdravstvu.
Ivana Kekin je na početku rekla kako je ukupan dug zdravstva veći od 10 milijardi kuna, ali i kako se puno troši na lijekove i kako se ovom reformom zdravstveni sustav vodi ravno u propast. Peđa Grbin je rekao kako se zakoni mogu svesti na dvije točke, centralizaciju bolnica pri čemu nisu objašnjeni detalji, a rekao je i kako će se problemi samo produbiti, dok će liste čekanja biti i dulje. Drugi problem je prema njemu i skuplja zdravstvena zaštita zbog povećanje participacije.
Dragana Jeckov je zatražila stanku kako bi se prodiskutiralo o temama hoće li stvarno zdravstvena reforma donijeti pozitivne promjene. Darko Klasić je objasnio kako je predložena reforma samo popis želja i namjera i da je siguran iskorak prema naprijed s obzirom na sadašnje stanje u zdravstvu. Marijan Pavliček je zabrinut oko stanja u bolnicama, ali i nedostatkom liječnika, pogotovo u manjim mjestima.
– Kada se govori o reformi zdravstva, to je kao priča o Jetiju, svi znaju da negdje postoji, ali nitko ga nije vidio. Nije riječ o reformi, riječ je o preslagivanju postojećih stvari. Najveći bolesnik u Hrvatskoj je zdravstvo, rekla je Anka Mrak-Taritaš.
Novim promjenama se jača briga za zdravlje
Ministar zdravstva Vili Beroš je rekao da je glavni cilj reforme održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, dok su neki od specifičnih ciljeva: Jačanje javnog zdravstva, jačanje primarne zdravstvene zaštite, ulaganje u ljudske resurse, mjerenje i vrednovanje ishoda liječništva. Otkrio je i da je povučeno 340 milijuna eura za ciljeve u zdravstvu.
Najznačajnije promjene koje će se uvesti reformom su: uvodi se novi pravilnik kojim će se poboljšati liste čekanja, uredit će se organizacijska struktura zdravstvenog sustava. Na primarnoj razini se uvode nove djelatnosti, psihološka, logopedska, fizikalna, kao i mobilne ljekarne. Za svaku županiju je predviđen jedan dom zdravlja s mogućnostima podružnica, premješta se djelatnost sanitetskog prijevoza, uređuje se koordinativna uloga HZJZ-a, ali i rad turističkih ambulanti, doći će do reorganizacije bolničkog sustava, povećat će se kapaciteti bolnica i palijativne skrbi, uvode se promjene i u upravljačkim ulogama, potiče se usavršavanje mladih liječnika, izjednačava se vrednovanje rada specijalista, ulaže se i u specijalističko usavršavanje da se nikad više ne dogodi nedostatak kadra.
Kako je rekao Beroš, ovo su konkretne aktivnosti koje dovode postepeno do ključnih promjena u zdravstvenom sustavu, a naglasak je na jačanju javnog zdravstva. Dodao je i kako se jačanje zdravstvenog sustava ostvaruje kroz nove mjere kojima se jača briga za vlastito zdravlje i zdravlje cijelog sustava.
– Postavlja se okvir za provođenje strukturalnih promjena u zdravstvu, a konkretne promjene kreću nakon uvođenja načela kvalitete i načela integracije. Uvođenjem načela kvalitete se uvodi i sustavno praćenje ishoda liječenja, dok načelo integracije potiče suradnju i integraciju zdravstvenih ustanova na svim razinama, a uvodi se jačanjem dugotrajne skrbi, rekao je ministar Beroš o promjenama u zdravstvu.
Državni tajnik Tomislav Dulibić je predstavio dio Izmjena i dopuna zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ovdje spadaju: Uređenje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, uvođenje preventivnih pregleda, povećanje iznosa sudjelovanja u zdravstvenoj zaštite za one bez dopunskog osiguranja, poskupljenje lijekova,…
‘Reforma ima tri faze’
Ministar Beroš je rekao kako su sve ove promjene zalog za budućnost i kako će predstavljati kvalitetu zdravstvenog sustava u budućim vremenima. Ponovio je kako je ovo prva faza reforme od ukupno tri faze, a koje će trajati sve do 2030. godine. U prvoj fazi su tako zakoni temelj i daju okvir za provođenje reforme, druga faza je kada se mijenja mreža zaštite i treće je stabilizacija zdravstvenog sustava. Rekao je i kako slijedi izrada više od 50 dodatnih zakona i drugih akata koji će bolje i detaljnije definirati sve do sada rečeno.
Ponovio je i važnost integracije zdravstvenog sustava, što je jedno novo načelo kojim cijela Europa odgovora na izazove. Ona povezuje primarno, sekundarno i tercijarno zdravstvo kako bi se odgovorilo na izazove.
‘Preventiva je ključ svega’
Zastupnike je najviše zanimala i tema preventivnih pregleda, a dotaklo se i preventivnih pregleda branitelja. U ovom tekstu smo pisali od čega branitelji najčešće oboljevaju, ali i kako se na preventivne preglede od 2016. do 2022. godine odazvalo 93,7 posto branitelja.
– Preventiva je ključ svega i tu su preventivni zdravstveni pregledi u četiri županije, raspisane su pretrage koje će se raditi sukladno dobi, a također će se razvijati i zdravstvena pismenost od malih nogu, kao što će se i dalje provodit i Nacionalni pregledi. Prevencija nema alternativu, a iskreno ću vam reći da će biti teško organizirati takve preglede i bit će to izazov koji je pred nama. Zato postoji i radna skupina koja će naći način provedbe istih. Svi pregledi će se dodatno financijski vrednovati za one koji to rade. Bilo u kontekstu punktova ili ordinacije obiteljske medicine. Sutra će se pričati o preventivnom zdravstvenom pregledu na nivou domova zdravlja, rekao je ministar.
Dodao je i kako je potrebno promijeniti Nacionalne preglede kako bi bio što veći odaziv na njih. Dotaklo se i pitanje branitelja kojima su zbog preventivnih pregleda na vrijeme otkrivene nove tvorevine, a ovi su rezultati uzeti za slaganje preventivnih pregleda koji uskoro kreću. Upravo se preventivnim pregledima može smanjiti smrtnost zbog bolesti kao što su rak dojke, rak debelog crijeva ili kardiovaskularne bolesti.
‘Nedostatak liječnika je posljedica prethodnih sustava’
Još jedna važna tema je i nedostatak liječnika. Kao što smo već pisali u ovom tekstu, sve je manje liječnika pa se neki domovi zdravlja i zatvaraju, a jednako tako radi i velik broj liječnika u mirovini jer ih nema tko naslijediti.
Ministar Beroš je rekao kako je nedostatak liječnika posljedica nedjelovanja u zadnjih nekoliko desetljeća i zato sada nema specijalista. Kako je rekao, zato je važno shvatiti da se sada rješavaju raniji problemi i da se sada postavlja sustav za budućnost.
– U Hrvatskoj liječnika ne nedostaje, samo su krivo raspoređeni, svi su u velikim gradovima, a nema ih u malim mjestima, rekao je Beroš.
Postavljeno je i pitanje o povećanju iznosa participacije s 30 na 100 posto za veliki broj građana, na što je ministar rekao kako se neće djelovati na socijalni status, već je riječ o povećanju participacije onih građana koji nemaju dopunsko osiguranje, a to je 600.000 građana za koje je cilj usmjeriti ih da plaćaju dodatno osiguranje.
‘Liste čekanja se namjerno generiraju’
Liste čekanja su još jedan problem o kojemu se često govori, a ministar je istaknuo nekoliko načina kako će se to riješiti.
– Onkološke uputnice bi trebale pomoći u ovom problemu. Ovime će oni pacijenti koji imaju sumnju ili imaju malignu bolest dobivaju pomoć što prije. Ova uputnica je u fazi informatičke izrade i ona će to omogućiti. Postoje prakse da se namjerno generiraju liste čekanja zbog čega sam pokrenuo nadzor u bolnicama da se to riješi, rekao je ministar.
Dodao je i kako se u liste čekanja ubrajaju i slučajevi koji su naručeni na pregled za šest mjeseci, što, prema njemu, zapravo i ne spada pod liste čekanja. Postoji radna skupina koja će analizirati sve te podatke i zadatak nam je smanjiti liste čekanja.
