Kažnjavanje prijevremenih umirovljenika: Radili više, a dobili penalizirane mirovine, sindikati imaju jedan zahtjev
Više od 200.000 hrvatskih umirovljenika prima niže mirovine, iako je radilo više. Riječ je o prijevremenim umirovljenicima, koji su penalizirani, odnosno umanjena im je mirovina zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada. Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske traže ukidanje penalizacije kad prijevremeni umirovljenik navrši 65 godina. Slični zahtjevi čuju se i u susjednoj Srbiji, gdje sindikalisti smatraju da postoje uvjeti za ukidanje penalizacije.
U prijevremenoj starosnoj mirovini je 210.195 hrvatskih umirovljenika. Tako barem kazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o isplati mirovina za travanj. Uz njih treba dodati i 382 osobe koje su umirovljene prema općim propisima zbog stečaja poslodavca.
Svi oni su penalizirani, odnosno primaju mirovine manje od onih koje bi dobivali da su ostali raditi do 65. godine. Što zbog zdravstvenog stanja, što zbog pretvorbe i privatizacije ili stečaja brojnih hrvatskih tvrtki, mnogi su, osim staža, izgubili i dio mirovine. Trenutno se ona za prijevremene umirovljenike kreće na prosjeku od 422,65 eura (s međunarodnim ugovorima), odnosno 468,65 eura (bez međunarodnih ugovora). Za usporedbu, prosječna je starosna mirovina u travnju iznosila 437,43 (s međunarodnim ugovorima), odnosno 510,16 eura (bez tih ugovora).
Penalizacija prijevremenih umirovljenika trenutno iznosi 0,2 posto za svaki mjesec, odnosno 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Najviši iznos penalizacije je 12 posto za pet godina. No, problem je u tome što je penalizacija doživotna, odnosno ne ukida se kad prijevremeni umirovljenici napune 65 godina, što je dob za redoviti odlazak u mirovinu.
Stoga ne čudi opetovani zahtjev umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske da se penalizacija mirovina ukine s navršavanjem dobi za umirovljenje. Njihov zahtjev ima uporište u više točaka. Prije svega, time bi se popravio standard više od 210.000 umirovljenika. Drugo, država više ne bi trebala “razbijati glavu” time što će učiniti s penalizacijom tijekom svakih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, propisi o penalizaciji su se od samostalnosti Lijepe naše mijenjali čak šest puta!
Uplaćivali više, dobili manje
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović u Glasu umirovljenika piše o splitskom bračnom paru Marinković. Supruga Danica je nakon privatizacije tvrtke Uzor završila na “burzi rada”, gdje 12 godina nije uspjela naći posao. Na kraju je otišla u prijevremenu mirovinu koja joj je, prema tad važećim propisima, penalizirana za maksimalnih 20,4 posto. Istu je sudbinu doživio i njen suprug.
Statistika HZMO-a također pokazuje da su prijevremeni umirovljenici skupili u prosjeku 36 godina staža, što je četiri godine i dva mjeseca više od prosječnih starosnih umirovljenika, odnosno čak pet godina više od prosječnog umirovljenika po općim propisima u Hrvatskoj. Dakle, ispada da su oni koji su uplaćivali više doprinosa “nagrađeni” umanjivanjem mirovina, često i za 20 posto.
Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga ponovno traži ukidanje penalizacije prijevremenih umirovljenika čim navrše 65 godina. Pisali smo i o drugom rješenju ovog problema. No, on bi u hrvatskoj iziskivao dodatne izmjene ZOMO-a. Riječ je o dokupu mirovinskih bodova, što je moguće u Njemačkoj. Ondje osobe koje prije vremena žele u mirovinu, ovisno o iznosu mirovinskog boda i vremenu koje im je preostalo do redovitog umirovljenja, mogu uplatiti određen iznos u mirovinski fond, kako bi poništili ili skratili vremensku razliku između prijevremenog i redovitog odlaska u mirovinu te tako spasili mirovinu od penalizacije.
Država je posljednji put promijenila uvjete penalizacije s početkom 2019. godine. No, zbog sve većih izdvajanja za mirovine uzrokovanih starenjem stanovništva i nepovoljnim omjerom osiguranika i umirovljenika, niti ne pomišlja o ukidanju penalizacije. Štoviše, raznim mjerama nastoji potaknuti dulji ostanak u svijetu rada.
– Ističemo kako je destimuliranje prijevremenog umirovljenja jedan od važnijih ciljeva u mirovinskom sustavu kojim se stvaraju uvjeti za osiguranje održivosti mirovinskog sustava i primjerenije razine mirovine, a prijedlog o smanjenju penalizacije nakon navršene 65. godine svakako ne donosi navedenom cilju, glasio je odgovor Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u javnom savjetovanju još iz srpnja 2022. godine.
Uvjeti za ukidanje penalizacije
Penalizacija mirovina zbog prijevremenog umirovljenja nije “hrvatski proizvod”. Ona je prisutna u gotovo svim mirovinskim sustavima diljem razvijenog svijeta. No, SUH i svojim zahtjevima nije usamljen. Brojne umirovljeničke udruge traže smanjenje ili ukidanje penalizacije, ovisno od države do države. U Srbiji je to zatražio i Savez samostalnih sindikata (SSSS).
– Razumijemo da je u nekom trenutku država imala određenih financijskih problema pa je morala nadoknađivati novac iz proračuna. Sad imamo i veći broj zaposlenih, preko 2,35 milijuna, imamo 1,65 milijuna umirovljenika. Gotovo je 700.000 više zaposlenih u odnosu na umirovljenike tako da su stečeni uvjeti za ukidanje kaznenih bodova, ali zaista nemamo nikakvog odgovora na taj naš prijedlog”, rekao je za Euronews Srbija Duško Vuković iz SSSS-a.
Jedan od glavnih sindikata preuzeo je ulogu glavnog zagovaratelja ukidanja penalizacije koji se u susjednoj nam zemlji tiče, zapravo, malog broja ljudi. Krajem 2022. prijevremenih umirovljenika bilo je 63.868. U ukupnom broju umirovljenika po općim propisima u Srbiji oni čine svega 3,87 posto. Za usporedbu, 210.577 prijevremenih umirovljenika u Hrvatskoj činilo je u travnju čak 17,16 posto ukupne umirovljeničke populacije.
Sindikalisti zahtijevaju da se prijevremenim umirovljenicima izda novo mirovinsko rješenje kad oni navrše 65 godina, kojim bi se ukinuli kazneni bodovi. To je zapravo istovjetno ideji SUH-a i MUH-a da se sa 65 godina ukine penalizacija. Za usporedbu, vrijedi još spomenuti kako u Srbiji maksimalna penalizacija još uvijek iznosi 20,4 posto (kolika je bila u Hrvatskoj do 2019.), a da tamošnje resorno ministarstvo također ne pomišlja išta poduzeti po tom pitanju.
Mirovina nikad nije jednaka svima
Vuković drži da mirovina ionako nikome ne može biti jednaka, jer ovisi o uplatama doprinosa, odnosno prosječnoj plaći i godinama staža. Ali, dodaje, nema smisla nikome je umanjiti zbog prijevremenog umirovljenja.
– Svakome od nas mirovina se računa po osnovi godina staža i onoga koliko je uplaćivao. Nemojmo dodatno umanjivati ljudima koji odu u prijevremenu mirovinu, postoje uvjeti za to i ne može ih svatko iskoristiti. Minimum da bi uopće dobili neku mirovinu je 15 godina staža, s druge strane imate uvjet godina života. Samim tim što ste odlučili da odete u prijevremenu mirovinu znate da će vam ona biti manja. Zašto bi vam netko dodatno umanjio taj iznos mirovine?, upitao se Vuković.
Smatra pravednim da se ne penalizira odlazak u mirovinu osobi koja je, primjerice, otišla u mirovinu navršivši 60 godina, ali ima 15 godina staža. Smatra da se u pojedinim djelatnostima zbog raznih, pa i zdravstvenih razloga, ne može raditi do 65. Tvrdi da vlasti na sastancima Socijalno-ekonomskog savjeta u načelu prihvate njihove argumente, ali dalje od toga se ništa ne događa.
Prijevremeni umirovljenici koštaju više?
Iz tamošnjeg ministarstva objašnjavaju kako će prijevremeni umirovljenik dobiti više mirovina od umirovljenika koji je otišao u mirovinu sa 65 godina, što znači da će mirovinski fond za takve umirovljenike morati uplaćivati više. No, oni tu logiku temelje na argumentu da su svi imali jednak staž, plaću i visinu uplaćenih doprinosa, što u stvarnosti i ne drži vodu.
– Na taj način se visina mirovine dovodi u vezu s duljinom staža, uplaćenim doprinosima i predviđenom prosječnom dužinom njenog korištenja. Pored toga, time se osiguranicima osigurava izbor između višeg iznosa mirovine s jedne strane, i duljeg perioda primanja mirovine, ovisno o odabiru u zavisnosti od ličnog izbora. Napominjemo da se umanjenje visine penzije u cilju destimuliranja prijevremenog umirovljenja i produžetka radnog vijeka, na sličan način primjenjuje u velikom broju mirovinskih sustava diljem Europe, primjerice u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji… U skladu s navedenim, ukazujemo na to da u ovom trenutku nije predviđena izmjena načina obračuna visine prijevremene starosne mirovine, kao ni izmjena načina umanjenja visine starosne penzije, primjenom “penala”, zaključuju iz tamošnjeg Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Kako bilo, čini se da će umirovljenici iz svih nabrojenih zemalja imati tešku zadaću uvjeravanja vlasti da penalizacija prijevremenih umirovljenika nije potrebna te da dodatno osiromašuje stariju populaciju. Vlasti, pak, misle da pojednostavljenom matematikom, prijevremeni umirovljenici “koštaju” više, iako to zapravo ovisi o svakom pojedinačnom slučaju.
