Jeste li znali da u Knjižnicama grada Zagreba postoje razni programi za osobe starije od 65 godina? Donosimo više informacija
U Knjižnicama grada Zagreba postoji projekt koji se zove 65 plus, a namijenjen je osobama treće životne dobi. Ovaj projekt postoji već 14 godina, a u sklopu njega je sedam različitih programa koji se provode u knjižnicama diljem Zagreba. Programi se stalno prilagođavaju korisnicima i šire, a povećava se i broj knjižnica koje su uključene u projekt. O projektu 65 plus i njegovom utjecaju na živote starijih osoba pričali smo s magistrom bibliotekarstva Irom Tuzlančić, knjižničarkom i koordinatoricom projekta.
Projekt 65 plus | foto: privatna arhiva
Projekt 65 plus sufinanciran je sredstvima Grada Zagreba tijekom proteklog desetljeća, a njime se želi senzibilizirati javnost o potrebama starijih osoba, ali i omogućiti im da razviju samopouzdanje, da se druže i zabavljaju te da nauče nešto novo. Svatko može pronaći nešto za sebe u sedam različitih programa koji su za članove knjižnice besplatni.
Projekt se gradio postepeno
Ira Tuzlančić nam je objasnila kako je Projekt 65 plus nastao davne 2008. godine okupljanjem različitih usluga i programa za starije osobe koji su se do tada provodili po knjižnicama u Zagrebu, a ovim projektom su svedeni pod zajedničko nazivlje. Odmah su definirani ciljevi projekta, odabran je tijek rada i određena je koordinatorica Sanja Bunić, dok je logo, na kojem se nalaze zeleni i žuti list, a koji simboliziraju etape životnog puta, izradila Ismena Meić, voditeljica Gradske knjižnice. Na početku je projekt imao pet programa, a s vremenom su dodana još dva. Tako da se sada po knjižnicama provodi ovih sedam programa:
- Knjigom do vrata – dostava knjiga i časopisa u domove za starije i nemoćne u Gradu Zagrebu kao i drugim korisnicima koji ne mogu doći u knjižnicu
- Slikosat – besplatne likovne radionice za osobe starije dobi s ciljem poticanja kreativnog izražavanja
- Sat informacijske pismenosti – besplatne radionice za informatičko i informacijsko opismenjivanje
- Susreti generacija – predavanja, radionice, “Pričaonice” za djecu predškolske dobi u kojima aktivno sudjeluju pripadnici starijeg naraštaja prenoseći svoje znanje, mudrost i iskustvo
- Izložba 65 plus – izložbe radova čiji su autori pripadnici treće životne dobi
- Učionica bez granica – besplatni edukativni programi namijenjeni starijim osobama; radionice i predavanja namijenjene osnaživanju starijih osoba u području zaštite njihovih ljudskih i materijalnih prava te zdravstvene i socijalne zaštite
- Vježbaonica – tjelovježba posebno namijenjena i prilagođena starijim osobama
Najposjećeniji programi su Sat informatičke pismenosti i Susreti generacija. Korisnici često izražavaju zadovoljstvo programima i rado dolaze na radionice, koncerte, izložbe ili pjesničke večeri.
projekt 65 plus | foto: Screenshot YouTube
Svaka knjižnica provodi svoje programe
Tuzlančić nam je otkrila kako se programi neprestano prilagođavaju korisnicima, ali i kako se broj korisnika kroz godine mijenjao. Važno je napomenuti kako se broj knjižnica koje sudjeluju u projektu povećava, ali i kako svaka knjižnica provodi programe po svojim mogućnostima i interesima zajednice.
– Svakako je vidljivo povećanje i u broju posjetitelja i u broju aktivnosti koje se provode unutar sedam programa. Ilustrirat ću primjerom: 2009. godine je 1.167 posjetitelja sudjelovalo na 380 događanja. U 2019. godini te su brojke višestruko veće – 1.508 događanja i 7.183 posjetitelja. Programi se kontinuirano prilagođavaju potrebama korisnika, rekla nam je koordinatorica projekta.
Detaljno je opisala kako provođenje programa izgleda u praksi. Tako neke knjižnice, poput Gradske knjižnice, Knjižnice Kajfešov brijeg i Knjižnice Sloboština surađuju s lokalnim domovima za starije osobe na nizu kreativnih programa (organizacija izložbi korisnika doma u knjižnici i u domu, međugeneracijski susreti, predavanja). Neke knjižnice, poput Knjižnice S. S. Kranjčević i Knjižnice Marin Držić, dugi niz godina provode izvrsne programe informatičkog i informacijskog opismenjavanja starijih osoba. U Knjižnici Voltino, u suradnji s Centrom za civilne inicijative, provode se radionice Umni trening. U Knjižnici Augusta Cesarca provode se radionice i predavanja namijenjene osnaživanju starijih osoba u području zaštite njihovih ljudskih i materijalnih prava te zdravstvene i socijalne zaštite. U Knjižnici Podsused provode programe zaštite i očuvanja kulturne baštine tog dijela grada u kojima aktivno sudjeluju starije osobe, prenoseći svoja znanja mlađoj generaciji. U sklopu projekta 65 plus u nekim se knjižnicama igra i drevna igra GO, koju smo i sami zaigrali, a tekst o našem iskustvu i o ovoj zanimljivoj igri možete pročitati ovdje.
projekt 65 plus | foto: Screenshot YouTube
Projekt ima značajne prednosti za umirovljenike
Najnoviji podaci za 2021. godinu kaže kako su od ukupnog broja članova Knjižnica grada Zagreba 12,02% osobe starije od 60 godina (više od 17.000), a oni su posudili više od 420.000 jedinica knjižnične građe u protekloj godini. U posjetu jednoj knjižnici u Zagrebu smo saznali i što točno vole čitati umirovljenici, a detalje možete vidjeti u ovom tekstu.
– Očekuje se da će projekt dugoročno pridonijeti poboljšanju kvalitete života i društvenoj integraciji osoba starije životne dobi, povećati kvalitetu boravka u domovima za starije, senzibilizirati javnost za potrebe osoba treće životne dobi, ukazati na znanje, iskustvo i mudrost starijih osoba, pokazati da imati 65 plus znači više (više vremena, više intelektualne slobode, više mogućnosti odabira), približiti knjižnicu kao mjesto zadovoljavanja potreba za informiranjem, kulturom, razonodom, obrazovanjem i druženjem, ali i ugraditi u redovnu djelatnost najkvalitetnije usluge za pripadnike treće životne dobi u svaku od knjižnica u mreži Knjižnica grada Zagreba, otkrila nam je koordinatorica projekta Tuzlančić.
– Druženja, sada govorimo o vremenu prije pandemije, su bila uz puno smijeha, veselja i kolača, pogotovo su vesela otvorenja izložbi kada se skupe obitelji i prijatelji autora. Tako se umirovljenicima potiče samopouzdanje i osjećaj vrijednosti, koji se ponekad poljuljaju s odlaskom u mirovinu. Zadovoljni su jako programima koja pokrivaju teme poput socijalnih prava, zdravstvene zaštite, pravnih pitanja poput ugovora o uzdržavanju, samozaštitnog ponašanja i slično.
Tuzlančić nam je objasnila i kako se knjižničari trude pokazati javnosti da starije osobe imaju puno toga dati i pokazati, a od njih se može i jako puno naučiti.
Kako se uključiti u projekt 65 plus?
Za vrijeme lockdowna, kada je sve bilo zatvoreno, programi su se održavali i virtualno, a na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba se i dalje mogu pronaći različiti sadržaji kao što su predavanja, koncerti, književni susreti, a još sadržaja u sklopu projekta možete vidjeti i ovdje.
Svi koji se žele pridružiti nekom od navedenih programa, mogu se raspitati u svojoj knjižnici, a popis knjižnica koje provode ove programe se nalazi ovdje.
– Svi programi su besplatni za članove, a godišnja članarina iznosi 50 kn i uključuje korištenje knjižničnih usluga svih 42 knjižnice u mreži i bibliobusa: posudbu knjiga, filmova, glazbene građe, korištenje čitaonica dnevnoga tiska, posjete književnim susretima, koncertima, različitim kreativnim i edukativnim programima i još puno, puno više, rekla nam je Ira Tuzlančić.
Veliki planovi za budućnost
Koordinatorica projekta nam je otkrila kako će se u okviru projekta, u suradnji s Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolest raditi na programima širenja informacija o prevenciji, liječenju i životu s takvim bolestima. U knjižnicama će se tako moći uzeti informativni letci, organizirat će se razna predavanja i susreti s obiteljima oboljelih. Jednako tako će se širiti suradnja s civilnim sektorom na provođenju projekata na dobrobit starijih osoba, ali i suradnja s domovima za starije osobe s čijim se štićenicima u vrijeme pandemije vršila razmjena knjiga preko prozora i u vrtu.
– Ovom prilikom moram zahvaliti prije svega svim knjižničarkama i knjižničarima u projektu 65 plus koji se iznimno trude osmisliti i provesti različite programe i aktivnosti za naše starije sugrađane, rade to često i izvan radnog vremena i uz veliki osobni angažman. Bez njih ne bi bilo niti projekta 65 plus, zaključila je koordinatorica projekta.
