Izazovi za umirovljenike: ‘Možemo gledati starije osobe kao jedinstvenu populaciju, ali svi će se nositi drugačije s promjenama’
Umirovljenici se često susreću s raznim izazovima. Od odlaska u mirovinu i značajne promjene iz statusa radnog odnosa u status umirovljenika pa sve do gubitka bližnjih osoba. Profesorica psihologije Ana Jantolek nam je otkrila kako je mozak starijih osoba prilagodljiv pa se može brzo naviknuti na nove situacije, ali ga treba redovito vježbati. Jednako tako, saznali smo kako su najveći izazovi za umirovljenike upravo niske mirovine, socijalne izoliranosti i problemi zdravstvene prirode.
Izazovi za umirovljenike su različiti, a o tome kako će se s njima nositi ovisi o njima samima. Neki će tako odlučiti raditi i u mirovini, neki će veselje pronaći u raznim aktivnostima i malim stvarima, dok će drugi pak, nažalost, upasti u depresiju zbog niza životnih okolnosti. Kako se nositi sa svim problemima koji dolaze u starijoj dobi, otkrila nam je psihologinja Ana Jantolek.
Svaka dob nosi svoje izazove
Umirovljenici se na različite načine nose s promjenama koje život nosi. Dok će ih neki prihvatiti objeručke, drugi će ipak naići na nekoliko poteškoća. Ovdje se ne radi toliko o samoj dobi, već o individualnom načinu rješavanja problema.
– Svaka dob nosi svoje izazove i promjene. Osobe u starijoj dobi se različito nose s izazovima ovisno jesu li u 60-ima, 70-ima ili 80-ima godinama jer svako to razdoblje posebice još nosi specifične promjene. Napomenula bih da iako možemo promatrati starije osobe kao jedinstvenu populaciju, moramo naglasiti da postoje individualne razlike kod umirovljenika o tome kako će se nositi s izazovima u starijoj dobi, rekla nam je psihologinja Jantolek.
Možda jedan od prvih izazova starijih osoba je i velika životna promjena za umirovljenike, a to je odlazak u mirovinu. Neki prestaju raditi, ne druže se više s kolegama kao ranije, dok se neki i potpuno zatvore u sebe i upadaju u depresiju. Sve o depresiji, kako je prepoznati i kako se tretira smo pisali u ovom tekstu.
Psihologinja nam kaže da bi se na umirovljenje trebalo gledali kao na proces prilagodbe, a dodaje i kako postoje mnoge aktivnosti u koje se umirovljenici mogu uključiti, dok neki ostaju i radno aktivni. Ipak, pojavljuju se i neki problemi. Osim ovih izazova, psihologinja ističe i brigu oko budućnosti, ali i brigu oko načina kako se nositi s neizvjesnošću koju nosi budućnost.
Najveći izazovi za umirovljenike su mirovine, izoliranost i zdravstveni problemi
Kako bi se vidjelo koji su konkretni izazovi starijih osoba, provedeno je malo istraživanje napravljeno u sklopu projekta ‘Aktivni umirovljenici – dugovječni stanovnici’ koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Udruga umirovljenika i starijih osoba Općine Matulji su tako organizirali fokus grupe o ključnim problemima starijih osoba, a rezultati su zanimljivi.
– Umirovljenici su najviše govorili o problemu niskih mirovina, socijalne izoliranosti, o zdravstvenim poteškoćama, potrebama za domom za umirovljenike ili dnevnim čuvanjem starijih osoba koje se ne mogu brinuti za sebe dok im ukućani rade. Istaknuli su i problem nedostatka adekvatnog prijevoza, kolnika za pješake, prilaza ustanovama. Također, govorili su o odnosu mlađih prema starijim osobama, o neuvažavanju te o problemu zauzetosti mlađih ukućana brigama i poslom te njihovog nedostatka vremena za brigu o starijim ukućanima, otkrila nam je psihologinja Jantolek.
Dodala je i kako su velik problem usamljenost, depresija, izolacija i demencija kao i zdravstveni problemi.
– Dobro je dok starija osoba ima ukućane koji se mogu brinuti o njima, razgovarati, socijalno ih uključiti. Postoje primjeri gdje jedinice lokalne zajednice nude usluge pomoći kao što su pomoć u kući, psiholozi/psihoterapeuti na terenu koji mogu prepoznati problem i omogućiti starijoj osobi da potraži pomoć ili ponuditi savjetovanje ili terapiju, rekla nam je psihologinja.
Tugovanje i žalovanje treba prihvatiti
Ne treba zaboraviti ni često suočavanje s gubitkom voljenih osoba. Bilo da se radi o gubitku prijatelja, kolega ili pak partnera. Psihologinja napominje kako su tugovanje i žalovanje procesi koje treba prihvatiti i koje si treba dopustiti.
– Starije osobe se suočavaju s gubitkom voljene osobe. Tugovanje i žalovanje su procesi koje treba prihvatiti kao nešto prirodno, normalno i dopustiti sebi žalovanje, koje je kod svake osobe individualno. Pomoć nam mogu biti bliske osobe koje nam mogu pomoći u tom procesu ili stručne osobe koje nam mogu pomoći terapijom ili razgovorom, objasnila je psihologinja.
Kako bi osoba što lakše prošla kroz ovaj proces pomoći će da pronađe veselje u svakodnevnim aktivnostima.
– Možemo raditi na prisjećanju svih lijepih trenutaka koje je osoba dijelila s voljenom osobom i iskazati zahvalnost što je imala priliku proživjeti te lijepe trenutke. Važno je pronaći smisao koji osobu gura dalje da nastavi sa svakidašnjim aktivnostima i pronađe u njima veselje, otkrila nam je psihologinja.
Treba vježbati mozak
Osim životnih promjena, dolazi i do promjena u mozgu. Psihologinja nam je otkrila kako je mozak plastičan i kako zbog toga ima zadivljujuću mogućnost promjene. Ipak, kod starijih osoba je potrebno vježbati mozak različitim aktivnostima kao što su tjelovježba, vježbe disanja, koordinacija, a ne smiju se zanemariti ni društvene aktivnosti, aktivnosti čitanja, rješavanje križaljki, putovanja, učenje novih vještina. Na ovaj se način mozak može držati aktivnim. Zašto je točno važno redovito vježbati mozak nam je otkrila i psihologinja Eva Jurković u ovom tekstu.
Ovo se može raditi i kroz aktivnosti koje organiziraju razne udruge ili projekti za starije osobe. Jedan takav je i projekt ‘Aktivni umirovljenici, dugovječni stanovnici’ kojim se organiziraju razne radionice, izleti i aktivnosti za umirovljenike, a voditelj programskih aktivnosti u sklopu projekta je upravo psihologinja Ana Jantolek. Sličan projekt je i ‘Kreativni u mirovini’ o kojem smo pisali ovdje.