Za šaku kuna: Gotovo 300.000 ljudi prima najnižu mirovinu, provjerili smo koliko ona iznosi
Primatelji najnižih mirovina čine 24,94 posto svih primatelja mirovina prema ZOMO-u, a najniže mirovine imaju udio u prosječnoj neto plaći od svega 26,16 posto. Taj bi udio bio i niži da ZOMO-om nije određeno da se najniže mirovine računaju po aktualnoj vrijednosti mirovina u trenutku umirovljenja.
Foto: Facebook/Milorad Sirotić
Hrvatske su mirovine, gledajući domaći standard niske. S tridesetak posto udjela u plaći teško da i prosječna mirovina može pokriti sve životne troškove umirovljenika. Troumica između kupnje hrane, plaćanja režija i nabavke lijekova postaje još teža ako je jedini izvor prihoda – najniža mirovina.
Prema definiciji iz Zakona o mirovinskom osiguranju, riječ je o najnižem novčanom primanju iz mirovinskog osiguranja koje se određuje temeljem mirovinskog staža i aktualne vrijednosti mirovine. Najniža mirovina je određena 100-postotnom visinom aktualne vrijednosti mirovine (AVM) u trenutku umirovljavanja za svaku godinu radnog staža, osim za korisnike invalidskih i obiteljskih mirovina, kada se ona računa na temelju vrijednosti AVM-a za 40 godina staža. Pravo na najnižu mirovinu nemaju umirovljenici koji rade na dulje od pola radnog vremena ili obavljaju samostalnu djelatnost.
Takvu su mirovinu, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za lipanj primilo 277.652 osobe. Prosječna je visina mirovine iznosila 1.836,08 kuna, a ostvarena je za 27 godina, šest mjeseci i dva dana staža. Ako gledamo najniže mirovine bez međunarodnih ugovora, njih su primile 237.704 osobe, a za 27 godina, dva mjeseca i 26 dana dobile su u prosjeku 2.011,53 kune.
Najniže mirovine za lipanj. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br.6, 2022.
Poražavajuće brojke
Detaljnija statistika HZMO-a otkriva kako je najnižu starosnu mirovinu za lipanj dobilo 208.999 osoba. Za njih je ona u prosjeku iznosila 1.923,03 kune, no nije ostvarena na temelju prosječno odrađenih 29 godina, osam mjeseci i 29 dana staža. Za to bi razdoblje najniža mirovina i uz ostvareni prosjek plaća iznosila 1.232,45 kuna. Slično je i s najnižim starosnim mirovinama bez međunarodnih ugovora, koje je primio 175.941 korisnik u prosječnom iznosu od 2.122,10 kuna za 29 godina, sedam mjeseci i tjedan dana staža. Za to bi razdoblje provedeno na poslu i uz ostvareni prosjek plaća najniža mirovina bez međunarodnih ugovora bi iznosila 1.351,97 kuna.
Pogled na tablicu s najnižim invalidskim mirovinama otkriva još niže vrijednosti. Ukupno 41.705 osoba primilo je takvu mirovinu u prosječnom iznosu od 1.760,77 kuna za odrađenih 20 godina i osam dana staža. U tom bi razdoblju, samo na osnovi staža i plaće koju su primali, oni dobili svega 1.274,67 kuna. Ako se oduzmu mirovine s međunarodnim ugovorima, broj primatelja pada na 39.563, ali zato prosječni iznos mirovine raste na 1.830,44 kune, odnosno na 1.326,62 kune ako bi se gledalo samo 20 godina, mjesec i 11 dana prosječnog staža te plaće na temelju kojih se uzimao mirovinski doprinos.
Najgore su prošli korisnici najniže obiteljske mirovine. Za 26.948 osoba ona je u prosjeku iznosila 1.278,26 kuna. Da je izračunata temeljem plaća i prosječnog radnog staža od 21 godinu, devet mjeseci i dva dana iznosila bi mizernih 891,66 kuna. Ako maknemo međunarodne ugovore, korisnika obiteljskih najnižih mirovina je u lipnju bilo točno 22.200, a njihova je mirovina iznosila u prosjeku 1.457,99 kuna. Da je ostvarena na 21 godinu, tri mjeseca i 15 dana staža, iznosila bi 1.011,63 kune.
Radnici, obrtnici, poljoprivrednici…
Statistika je otkrila kolike su najniže mirovine primali radnici, obrtnici i poljoprivrednici. Što se tiče radnika, njihova prosječna najniža mirovina u lipnju je iznosila 1.845,99 kuna. Takvu je mirovinu dobilo 233.794 radnika, koji su ostvarili ukupni staž od 27 godina, 11 mjeseci i 19 dana. Na temelju tog staža, mirovina bi im iznosila 1.257,04 kune. Ako oduzememo međunarodne ugovore, prosjek najnižih mirovina za 197.169 radnika iznosi 2.048,08 kuna. Za prosječno ostvarenih 27 godina, devet mjeseci i tri dana, oni bi po “golom izračunu” dobili 1.391,21 kunu.
Najniže mirovine za lipanj po kategorijama primatelja. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br.6, 2022.
U lipnju je 14.290 obrtnika dobilo najnižu mirovinu koja je u prosjeku iznosila 2.065,34 kuna. Za njihovih odrađenih 30 godina, mjesec i 18 dana, mirovina bi po izračunu, samo uz plaću, iznosila 1.522,16 kune. Od ukupnog broja obrtnika s najnižom mirovinom, njih 12.700 je u lipnju primilo prosječno 2.171,39 kuna. Za prosječan staž od 30 godina i pet dana, prosječna bi najniža obrtnička mirovina iznosila 1.504,19 kuna.
Najnižu mirovinu primilo je i 29.568 poljoprivrednika. Za njih je ona u prosjeku iznosila 1.646,89 kuna. Da nema obračuna po AVM-u u trenutku umirovljenja, dobili bi prosječno mizernih 646,96 kuna za odrađenih 22 godine, sedam mjeseci i 13 dana staža. Izuzimanje mirovina po međunarodnim ugovorima mijenja sliku, pa tako 27.835 umirovljenih poljoprivrednika prima prosječno 1.679,75 kuna. Po “čistom obračunu” za 22 godine, četiri mjeseca i osam dana staža mirovina bi im iznosila 656,03 kuna.
Vrijedi spomenuti kako je primatelji najnižih mirovina čine 24,94 posto svih primatelja mirovina prema ZOMO-u te da najniže mirovine imaju udio u prosječnoj neto plaći od svega 26,16 posto. Umirovljenika s najnižim mirovinama je vjerojatno i više, ali statistike nisu obuhvatile one umirovljene po posebnim propisima.
Minimalne mirovine za lipanj po starom zakonu. | Foto: Statističke informacije HZMO-a, br.6, 2022.
Osim toga, puno su bolje prošli primatelji minimalnih mirovina po zakonu koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998. Njih je 9.659, a prosječna im mirovina iznosi 3.038,94 kune te je ostvarena za 34 godine, pet mjeseci i 27 dana staža.
