Država staje na kraj radu na crno novim zakonom: Očekuju povećanje staža i rast mirovina
Rad na crno, između ostalog, onemogućuje radnicima zadovoljavanje uvjeta za odlazak u mirovinu, a ako su uvjeti i zadovoljeni, visina mirovine je niža zbog manjeg staža. Stoga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u javno savjetovanje uputilo prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim žele ‘doprinijeti povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti’.
Foto: Rawpixel
Neprijavljeni rad, odnosno rad na crno, teško je otkriti, iako on radi štetu i radnicima i državi. Stoga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava uputilo u javno svjetovanje Prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.
Kao jedan od argumenata za donošenje novog zakona, iz Ministarstva poručuju da “neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava.”
Upravo je neprijavljivanje u evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje jedan od najvećih problema za radnika koji radi na crno. Naime, takav radnik teže ostvaruje pravo na mirovinu, pogotovo ako dulje radi na crno. Ako i zadovolji uvjete za mirovinu, što uključuje najmanje 15 godina evidentiranog staža, ona će mu biti manja nego što bi bila da je bio uredno prijavljen. Rad na crno, naime, nije nigdje evidentiran, niti se može dokazati pri ostvarivanju prava.
Crne liste za rad na crno
Ministarstvo zbog toga predlaže otvaranje javnog registra poslodavaca koji su zapošljavali na crno, ali i onih koji su bili pod inspekcijskim nadzorom, ali im nisu pronađene nikakve nepravilnosti. Predviđa se i njihovo strože kažnjavanje. Tako će poslodavcima uhvaćenima u nezakonitom zapošljavanju radnika biti naloženo, uz obveznu prijavu, “za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650,00 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640,00 eura, čime ovaj zakon postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja.”
Ali, to nije sve. Naime, prijedlogom Zakona propisano je da inspekcija rada postupa prema radniku kao da je on zaposlen najmanje šest mjeseci ranije. To zapravo znači da će poslodavac uhvaćen u nedjelu morati isplatiti za svakog radnika doprinose za šest mjeseci prije utvrđivanja nepravilnosti, bez obzira na to je li ili nije radnik bio toliko dugo zaposlen bez prijave.
– Omogućili smo u korist radnika, ako inspektorat utvrdi postojanje neprijavljenog rada da radnik ima pravo na 6 mjeseci neto medijalnih plaća, odnosno šest mjeseci prije datuma utvrđivanja nepravilnosti, pojasnio je za HRT Marin Piletić, ministar rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.
Povećanje staža i rast mirovina
U prijedlogu Zakona istaknuta je i tablica s brojem poslodavaca kod kojih su otkriveni radnici na crno u proteklih nekoliko godina. Posebno se ističe 2017. u kojoj je otkriveno gotovo 500 poslodavaca koji nisu ispunili osnovne obveze prema svojim zaposlenicima. Stoga i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca naglašavaju potrebu donošenja ovog zakona.
Broj poslodavaca kod kojih su otkriveni neprijavljeni radnici od 2015. do 2020. godine. | Foto: Screenshot/e-savjetovanja
– Mislim da ga treba suzbijati ne samo represivnim mjerama nego treba raditi na svemu onome što dovodi do toga da ljudi pribjegavaju raditi na crno izlažući se riziku i vrlo visokim kaznama koje se predviđaju zakonom, tvrdi Damir Zorić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Neprijavljeni radnici rade najčešće u graditeljstvu i ugostiteljstvu, a među njima ima i obrtnika. Očekuje se da bi zakon trebao stupiti na snagu već početkom sljedeće godine, a iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava poručuju kako će zakon “doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.”
