Deset posto umirovljenika su branitelji, ali ne žive svi jednako dobro
Gotovo 130.000 branitelja prima mirovinu. Oko 71.000 umirovljeno je prema posebnom zakonu, dok ih više od 58.000 primanja ostvaruje i prema općim propisima. Dok ‘povlašteni’ u prosjeku žive s više od tisuću eura, ostali za mjesečni život imaju upola manje. Branitelja koji u mirovinu idu iz radnog odnosa je 22.000 više nego prije pet godina, a ta će se brojka i dalje povećavati.
Ilustracija: Pixabay
Hrvatska isplaćuje ukupno 1.224.909 mirovina koje u prosjeku iznose 487 eura. Taj prosjek nedvojbeno podižu isplate određene prema posebnim propisima, kakvih je 184.566. Među njima su i braniteljske mirovine.
Jedni žive s tisuću eura, a drugi s upola manje
Prosječnu mirovinu od 1.046 eura prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) prima 71.299 nekadašnjih branitelja sa 18 godina prosječnog radnog staža. Njihova je mirovina nakon posljednjeg rekordnog usklađivanja od 8,42 posto rasla za 78 eura. Međutim, postoje i umirovljeni branitelji koji žive od upola manjeg iznosa. Njih 58.589 prima prosječnih 503 eura, imaju više od 30 godina radnog staža, a te su mirovine priznate prema općim propisima, dakle kao i sve ostale, ali određene prema ZOHBDR-u.
Ukupno tako imamo gotovo 130.000 branitelja koji čine deset posto ukupne umirovljeničke populacije u Hrvatskoj. Premda se u javnosti o njima govori kao povlaštenoj skupini, unutar nje se, kako vidimo već iz općih podataka, ne živi jednako dobro. Uđemo li još malo dublje u strukturu podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uočavamo da velike razlike ne postoje samo između ove dvije spomenute kategorije, nego i unutar njih.
Za najnižu mirovinu ne treba imati nijedan dan staža
Među 71.299 mirovina određenih isključivo prema ZOHBDR-u, imamo 2.572 najniže mirovine od prosječnih 509 eura. Pravo na najnižu mirovinu ima hrvatski branitelj koji je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora. Uvjet je da je napunio 65 godina života, koliko je potrebno imati za odlazak u starosnu mirovinu, a radni staž se uopće ne uzima u obzir, što znači da mirovinu može ostvariti branitelj koji nikada nije radio ni jedan jedini dan. Njihova mirovina viša je od prosječne starosne mirovine za više od 30 godina radnog staža.
Druga skupina ove kategorije umirovljenika koji su se umirovili isključivo prema Zakonu o braniteljima su starosne mirovine prevedene iz invalidske, njih 1.708 s prosjekom primanja od 668 eura.
Treća, najbrojnija skupina ujedno je i najspornija, a to su invalidske mirovine prema ZOHBDR-u među kojima ima i onih lažnih, što baca ljagu na branitelje koji su braneći Hrvatsku nastavili živjeti s trajnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Dakle, njih je što pravih, a što lažnih 52.034 s primanjima od 1.039 eura.
Posljednje, obiteljske braniteljske mirovine najveće su te ih u prosječnom iznosu od 1.205 eura prima gotovo 15.000 hrvatskih građana, odnosno udovica.
Drastičan rast braniteljskih mirovina iz rada
Dok broj branitelja umirovljenih prema ZOHBDR-u stagnira, u posljednjih pet godina drastično se povećao broj umirovljenika koji su mirovinu ostvarili i temeljem rada i temeljem braniteljskog statusa. Tako ih je 2018. godine bilo 36.376, dakle više od 22.000 manje nego što ih je danas, odnosno gotovo 40 posto manje. Prema podacima HZMO-a, svake godine umirovi se novih pet tisuća branitelja iz rada.
Od Domovinskog rata prošla su gotovo tri desetljeća. Dio branitelja već dugo uživa svoja mirovinska prava, ali dobar dio njih koji je nastavio raditi, tek će postati umirovljenici u nadolazećim godinama, a njihove će mirovine biti određene i prema općim propisima i prema Zakonu o braniteljima.
