Dehidracija se često javlja u ljetnim mjesecima, a do nje dolazi jer tijelo gubi više tekućine nego što se unosi. Upravo zato je jedini način prevencije često unošenje tekućine tijekom dana. Ipak, kada do dehidracije dođe treba reagirati i u određenim situacijama potražiti pomoć.
Voda u našem organizmu ima više važnih uloga, a kada je nedostaje, javljaju se problemi. Jedan od njih je i dehidracija koja može biti izuzetno opasna u određenim situacijama, pogotovo kod starijih osoba. Koliko vode treba piti na dan ovisi o dobi, težini i aktivnostima, o čemu više možete pročitati u ovom tekstu.
Što je dehidracija?
Kada u tijelu nedostaje tekućine, posebno vode, dolazi do poremećaja u količinama minerala kao što su sol i šećer u tijelu, a to onda utječe i na način na koji funkcionira organizam. Do dehidracije dolazi kada ne pijete dovoljno vode, a dehidrirati može baš svatko.
Ipak, dehidracija je posebno opasna za starije osobe, jer oni ionako imaju manju količinu vode u tijelu i nekada ne osjećaju toliku žeđ. Osim toga, neke osobe uzimaju lijekove koji utječu na razinu vode u tijelu, dok neki imaju određena medicinska stanja kao što je dijabetes koja povećavaju rizik od dehidracije. Kako izgleda život s dijabetesom nam je ovdje ispričala jedna umirovljenica.
Kako prepoznati dehidraciju?
Dehidracija se može prepoznati po nekoliko simptoma, a oni se mogu razlikovati od osobe do osobe i ovisiti o dobi osobe. Najčešći simptomi su tako:
- Suha usta
- Velika žeđ
- Rjeđe mokrenje
- Tamna boja urina koja zaudara
- Slabost
- Vrtoglavica
Može li se dehidracija spriječiti?
Dehidracija se može spriječiti redovitim uzimanjem tekućine, odnosno vode. Ovo znači da se voda uzima kroz dan, a ne samo kada osjetite žeđ jer je tada već prekasno i to je zapravo znak da je došlo do blage dehidracije. Pomoći može i jedenje hrane koja je bogata vodom kao što su rajčice, krastavci ili lubenica. Pomoći može i da bocu s vodom uvijek imate pored sebe, ali i da u vodu dodate i malo soka limuna kako biste imali vodu s okusom.
Također, dehidracija može nastupiti i zbog crijevne viroze ili kod proljeva ili povišene temperature pa je i ovdje potrebno piti više vode, ali u manjim količinama kroz određeni vremenski period.
Što kada dođe do dehidracije?
Kod dehidracije je najbolja pomoć uzimanje tekućine, odnosno vode, ali i cijeđeni sokovi mogu pomoći. S druge strane, gazirana pića, kava i alkohol samo mogu napraviti još veću štetu.
U slučajevima kada se pojave ozbiljniji problemi kao što su proljev ili mučnina, veliki umor, visoka temperatura, ubrzani rad srca ili problemi s disanjem, potrebno je potražiti i pomoć liječnika.