Zaboravljene zagrebačke kavane, mjesta u kojima je nastao poznati ritual
Podsjetnik na stare, pomalo već zaboravljene, zagrebačke kavane dolazi nam kroz ovu fotografiju iz 1902. godine. Prije dakle više od stotinu godina, Mesničkoj ulici i njezinim prolaznicima živost je unosila Kavana Kačiću. Ime je ponijela u čast Andriji Kačiću Miošiću, što tada nije bila rijetkost da mjesta za ispijanje kave ponesu ime kakvog književnog i povijesnog velikana. Njegov kip dan danas krasi križanje ove ulice s Ilicom.
Fotografiju staru 117 godina zub vremena već je ozbiljno nagrizao, no dovoljno se na njoj razabire da bi posvjedočila o jednoj zaboravljenoj kavani o kojoj ćete malo zapisa danas uopće i pronaći. Svjedok je to i ondašnjeg duha grada kroz prizor okupljene gospode pred kavanom i žena koje na glavama nose rublje.
Prve pokretne kavane koje su kružile gradom
Kada se vratimo na početak 20. stoljeća, sjetimo se i kavana kao znatno drugačijih mjesta za ispijanje kave od ovih današnjih. Od naših predaka tako vučemo ritual koji traje satima, uz svakodnevne razgovore, pretresanje političkih događaja i gradskih aktualnosti ili gledanje kroz prozor na ulični žamor. Okupljališta su to bila običnog puka, književnika, umjetnika i političara.
Povijest kavana seže u 18. stoljeće, a najstarija među njima u čitavoj Europi je Caffé Florian u Veneciji. Otvorena je davne 1720. na Trgu svetog Marka, a posluje još i danas. Na prve kavane u Zagrebu najveći utjecaj imale su one bečke. Valentinus Horro otvorio je prvu kavanu 1756. godine. Kavane su nakon toga nicale na glavnom gradskom trgu Harmici, na zapadnoj strani gdje se prodavala stoka i roba. Tamo su se u isto vrijeme pojavile prve pokretne kavane – Kaffebuden – kola s kavom koja su kružila gradom. Na Gornjem gradu otvorena je 1794. godine Kazališna kavana koja je bila smještena u Amadéovom kazalištu.
Na mjestu Gradske kavane bilo je okupljalište pijanaca
Nastaju kavane i u prizemlju kule Lotrščak, Fortuna na Trgu Sv. Marka, kavana Palajnovka na Ilirskom trgu… Početkom 19. stoljeća tu su i Narodna (Velika) kavana, Lefferl (Croatia) i Central. Na mjestu nekadašnje Gradske kavane nalazila se kavana “K vječnom svjetlu” gdje su se okupljale skitnice, pijanci i kartaši.
Zagreb je 1900. godine imaš čak 25 kavana te se tako mogao mjeriti s Bečom ili Parizom. Među njima je i Kačić sa fotografije, a tu su još Royal, Zora, Danica, Merkur, Europa, Paris i Kazališna kavana. Najpoznatije zagrebačke kavane koje su obilježile 20. stoljeće i kavanski život su Corso i Bauer.
